Foto: Srđan Rajčević: Sporazum sa Srbijom spas za fakultete iz Srpske
Republika Srpska je potpisivanjem sporazuma sa Srbijom u oblasti visokog obrazovanja riješila problem koji su visokoškolske ustanove imale zbog upornog odbijanja jednog čovjeka da ih upiše u registar na nivou BiH.
Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo RS Srđan Rajčević. On je ocijenio da je ovaj problem bio isključivo političke prirode.
- Ne bih se više osvrtao na to. Izlaz iz cijele situacije je upravo ovaj sporazum sa Srbijom. Zahvaljujući njemu, međusobno biće priznate sve visokoškolske isprave u obje države, a međusobno biće priznato i sve što rade agencije za akreditaciju - izjavio je Rajčević.
GLAS: Sporazum nije dugoročno rješenje. Šta očekujete dalje?
RAJČEVIĆ: Ovo je jedan elegantan način da prevaziđemo postojeću krizu. Naravno, do konačnog rješavanja problema u funkcionisanju Agencije za akreditaciju visokoškolskih ustanova na nivou BiH. A ta agencija sada nema kapacitet da funkcioniše, jer njen zamjenik direktora je “zamrznuo” rad do daljeg, kao i srpski članovi Upravnog odbora. I predsjednik Upravnog odbora, iz reda hrvatskog naroda, dao je skoro ostavku, tako da je ta agencija obezglavljena. Sve se svelo na direktora, koji više i nema pravo da odlučuje. Tamo je status kvo i nadam se da će biti riješena situacija sa imenovanjem novog saziva Savjeta ministara BiH.
GLAS: Do tada, priznavanje akreditacija iz RS u Srbiji, i obrnuto, biće rađeno na zahtjev?
RAJČEVIĆ: Da, akreditacija je dobrovoljan proces, kojim se potvrđuje da visokoškolska ustanova ima usklađen kvalitet osoblja i studijskih programa po evropskim standardima.
GLAS: Na nedavno održanoj regionalnoj konferenciji u Banjaluci jedna od poruka bila je da je važno adekvatnim zakonskim rješenjima zaštititi intelektualnu svojinu. Kakva je situacija o tom pitanju u Srpskoj?
RAJČEVIĆ: U eri ekonomije zasnovane na znanju, jedini pravni mehanizam koji poslodavcima može omogućiti da svojim inovacijama steknu profitabilnost jesu propisi iz oblasti zaštite intelektualne svojine, a u Republici Srpskoj taj set zakona donesen je još 2010. godine i već je zreo za reviziju. Insistiraćemo da se što prije uđe u fazu revizije svih ovih propisa, kao i da ih uskladimo sa trenutnim normativima u Evropi i svijetu. Veoma je bitno u Srpskoj raditi na podizanju svijesti o važnosti intelektualne svojine, kako bi i poslodavci i pravosuđe uvidjeli koliki je njen značaj za razvoj savremene ekonomije.
GLAS: Da li je sa Srbijom dogovorena saradnja u toj oblasti?
RAJČEVIĆ: Donesen je zaključak da zajedno moramo raditi, u stvari, kao region, na podizanju svijesti o značaju prava intelektualne svojine. Da svima u društvu ponaosob približimo i objasnimo šta sve to znači za ekonomiju 21. vijeka. Pratićemo šta Srbija radi na tom polju, gdje je već ostvarena izuzetna saradnja, ali i globalne trendove kako bismo ostvarili što bolje rezultate.
GLAS: Šta je do sada urađeno sa projektom “Nacionalni centar za upravljanje digitalnim identitetima”?
RAJČEVIĆ: Nacionalni centar za upravljanje digitalnim identitetima formalno je uspostavljen unutar samog ministarstva. Zadatak tog odjeljenja je da isključivo radi na poslovima izdavanja kvalifikovanih digitalnih sertifikata, putem smart kartica. Javna nabavka je okončana i aplikativni sistem je u fazi testiranja. To su vrlo rigorozni testovi, zbog bezbjednosti, jer je riječ o kompleksnim pitanjima digitalnog identiteta. Moramo vidjeti da li možemo da se izborimo sa eventualnim hakerskim napadima. Kada sve završimo, bićemo u poziciji da izdajemo nekom potvrdu da je on taj za koga se predstavlja u elektronskom poslovno-pravnom prometu. To je kao da izdajemo ličnu kartu, koja potvrđuje nečiji identitet.
GLAS: U planu je kreiranje multimedijalnog portala “Studdž in Srpska” koji bi bio preveden i na strane jezike. Da li je urađen projektni prijedlog i kada će krenuti njegova realizacija?
RAJČEVIĆ: Projektni prijedlog je pri kraju. Sada radimo na tome da obuhvatimo što više visokoškolskih ustanova, i privatnih i javnih. Želimo kreirati sadržajnu multimedijalnu platformu, gdje ćemo na više stranih jezika prezentovati mogućnosti školovanja u RS. Portal bi trebalo da bude spreman do početka sljedeće akademske godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.