Sramno male presude - suđeno po blažem krivičnom zakonu

SARAJEVO - Prvostepenom presudom Suda BiH, u predmetu „Ćamil Ramić i drugi“ u predmetu koji se vodio za zločine nad zarobljenim pripadnicima Vojske Republike Srpske na području opština Rudo, Višegrad , Goražde i Foča svih optužbi su oslobođeni Ćamil Ramić i Mehmed Dobrača, dok su nepravosnažno osuđeni Himzo Selimović i Ramiz Mićivoda osuđeni na ukupno pet godina samo za pojedine tačke optužnice.

Selimović i  Mićivoda proglašeni krivim za premlaćivanje zarobljenih pripadnika Vojske Republike Srpske u zatvoru Istočnobosanske operativne grupe u Goraždu.

Sud BiH izrekao je ovu presudu  pripadnicima takozvane Armije BiH za ratne zločine nad zarobljenim pripadnicima Vojske Republike Srpske primjenjujući Krivični zakon bivše Jugoslavije koji je blaži od Krivičnog zakona BiH.

Selimović je osuđen  na tri, a  Mićivoda na dvije godine zatvora.

Sudskim vijeće predsjedavala je sudija Minka Kreho, koja je navela da sud nije doveo u pitanje da su događaji iz optužnice postojali, ali da „iskazi svjedoka nisu imali dovoljnu snagu uvjerljivosti“.

Sud je utvrdio da su Selimović i Mićivoda, kao pripadnici takozvane Armije BiH, od oktobra 1992. do novembra 1995. godine tokom transporta ratnih zarobljenika na relaciji Strmica–Brodar postupali suprotno međunarodnom humanitarnom pravu.

Zarobljenici su, kako je navedeno, odvođeni u improvizovani vojni zatvor u Kaošticima, u kući Nedžiba Hurema, kao i u Vojno-istražni zatvor Istočnobosanske operativne grupe takozvane Armije BiH u Goraždu.

U presudi se navodi da je, prema utvrđenim činjenicama, Selimović zajedno sa drugim pripadnicima Vojne policije pretukao zarobljenika Vladimira Stijepovića, nanijevši mu teške povrede.

Selimović je zarobljeniku, prije premlaćivanja, opsovao "četničku majku", rekavši da "mrzi što ga mora pustiti" i da bi ga "najradije zaklao", a prilikom premlaćivanja Stijepoviću je polomljen gips na nozi.

Mićivoda je, kao zamjenik komandira čete u Vojno-istražnom zatvoru Istočnobosanske operativne grupe, proglašen krivim po dvije tačke optužnice.

Ramić je oslobođen optužbi da je u svojstvu načelnika bezbjednosti Teritorijalne odbrane Višegrad i kasnije pomoćnika komandanta Prve višegradske brigade propustio da spriječi ili kazni pripadnike Vojne policije koji su od 1992. do 1993. godine u Kaošticima zlostavljali zarobljenike, od kojih je jedan preminuo.

Dobrača je bio optužen po šest tačaka za zločine nad civilima i zarobljenicima u Rogatici i Goraždu 1995. godine, ali sudsko vijeće, kako je obrazloženo, nije našlo dokaze da je posmatrao zlostavljanja, niti da je svojim nedjelovanjem prihvatio takve radnje.

Suđenje u ovom predmetu počelo je u novembru 2 019. godine, a na prbostepenu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom odjeljenju Suda BiH.

Reagujući na ovu presudupredsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić konstatovao je da Sud     BiH nastavlja svoju praksu sa nagrađivanjem zločinaca koji su na najmonstruozniji način mučili Srbe.

- Sveukupna kazna od pet godina za četvoricu optuženih  od čega su dvojica, Ćamil Ramić i Mehmed Dobrača u potpunosti oslobođeni čime je Sud BiH poslao poruku još jednom da je mučenje Srba u proteklom ratu nešto što je dozvoljeno jer su očigledno Srbi za ovaj nakaradni sud građani drugog reda ili pak ih i ne smatraju živim bićima- konstatovao je Kojić u izjavi Glasu Srpske.

Kojić je napomenuo da su sramno male kazne dobili  Himzo Selimović tri godine i Ramiz Mićivoda dvije godine.

- Uzmemo li činjenicu da je Selimović bivši direktor Direkcije za kordinaciju policijskih  tijela BiH nismo ni očekivali da će biti osuđen prema zakonu i pravdi.Pitamo se da li je a vjerujemo da jeste ovo i poruka da će ovako završiti i proces Jošanica jer ovakvim presudama se obeshrabruju svjedoci koji gube nadu da će njihovo svjedočenje biti uzeto kao relevantno i da će dovesti do pravde - ocijenio je Kojić.

Kao i u mnogim procesima, napominje Kojić,  i ovdje su korišteni svi "mehanizmi" zaštite optuženih jer je suđenje trajalo šest godina, želeći da što više svjedoka umre, odustane od suđenja ili da neko od optuženih pobjegne kao što je Mahmuljin učinio.

- Porodice srpskih žrtava definitivino nemaju povjerenje u ovako sudstvo na nivou BiH jer su sarajevske kadije u svim slučajevima i procesima u kojima su Srbi žrtve počinile i pravni zločin jer mi niti u jednom procesu nismo doživjeli satisfakciju koju pravda i pravičnost mogu da nam donesu.

Naravno da je i u ovom predmetu suđeno po zakonu bivše države dok se Srbima sudi po novim zakonima, pa čak i po nametnutim od strane nelegalnih stranih turista koji imaju ulogu okupatora.

Bojimo se da će u drugostepenoj presudi kazna biti u potpunosti smanjena i da će i Selimović i mićivoda biti oslobođeni jer sud BiH je institucija koja čini sve da unizi, minimizira i sakrije srpske žrtve i srpsko stradanje - zaključio je Kojić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.