Sporazum sa EU najkasnije do 26. maja

Nakon rata najveće investicije dolazile su u Federaciju BiH. U posljednje dvije godine taj trend polako ide prema balansu zahvaljujući uspješnom modelu privatizacije u RS. Uostalom, dosta preduzeća iz Federacije BiH, zbog povoljnijih ekonomskih uslova, prelazi u RS, istakla Vodušek

Nekada su nekonstruktivni stavovi pojedinaca u BiH prosto neshvatljivi. Vjerovatno to onda čine iz svojih privatnih razloga i interesa. No, za BiH ne postoji druga alternativa osim ulaska u EU. Ili ste unutra, ili vas nema. Nijedna zemlja ne može samostalno da funkcioniše bez saradnje sa drugima, rekla je u intervjuu za "Glas Srpske", ambasador Slovenije u BiH Nataša Vodušek.

 Usvajanjem zakona o reformi policije BiH je ispunila i posljednji uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Koji je termin za potpisivanje Sporazuma izvjesniji, april ili maj?

VODUŠEK: U ime Slovenije, kao zemlje koja predsjedava Evropskom unijom, čestitam članovima Parlamenta koji su podržali ova dva zakona. To je veoma konstruktivan čin i političari su se na ovaj način odužili svojim biračima odlučujući se za njihov bolji život i evropsku perspektivu. BiH je korak bliže EU i Slovenija ulaže napore u Briselu da bi ubijedili administraciju kako bi sve pripremila kako bi se Sporazum što prije potpisao. Priča se o nekim tehničkim problemima, ali BiH je pravovremeno poslala prevode na tri jezika u Brisel, ali mora se 1.300 stranica teksta tog Sporazuma prevesti na 22 jezika EU. Nadamo se da će se te tehničke smetnje otkloniti do 28. aprila i Slovenija bi bila najsrećnija da se to tada učini. Ukoliko to iz tehničkih razloga ne bude moguće, onda će se to učiniti sigurno 26. maja, jer se ministri EU sastaju samo jedanput mjesečno.

 Ko će, po Vašoj ocjeni, prije u EU, BiH ili Srbija ili će biti primljene u paketu?

- Drago bi nam bilo da i jedna i druga što prije potpišu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i uđu u EU. Dobro bi bilo da obje države potpišu Sporazum 28. aprila ili najkasnije 26. maja i bićemo presrećni.  

 Kako se koraci BiH ka EU mogu okarakterisati u odnosu na one koje su činile zemlje koje su već prošle put u članstvo EU?

VODUŠEK: Bosanskohercegovački političari su dokazali, ukoliko hoće i žele, da se mogu dogovoriti. Za sve drugo postoje samo neopravdani izgovori, jer ukoliko postoji volja da se učini korak naprijed može se učiniti i u ovakvom odnosu snaga i strukturi kakva je u BiH. BiH će od EU tražiti da joj se pošalje upitnik u kome postoji puno pitanja iz svih oblasti života i na sva će se morati dati odgovori. Nakon toga će se taj upitnik razmatrati u Briselu i potom će joj se dodijeliti status kandidata, a nakon toga će početi razgovori i za dodjeljivanje datuma za početak pregovora. Nakon potpisivanja SSP BiH će moći koristiti predpristupne fondove. EU je za BiH pripremila 426 miliona evra i, kako je obećao komesar za proširenje EU, Oli Ren, sa činom potpisivanja Sporazuma počeće dijalog o liberalizaciji viznog režima.

 Kada bi BiH mogla očekivati da dobije status kandidata, odnosno kada bi mogla postati članica EU?

VODUŠEK: Ukoliko BiH bude nastavila sa svojim reformama- reformom pravosuđa, Javnog RTV servisa, javne uprave, demokratizacijom civilnog društva, zaštitom ljudskih prava..., ukoliko to bude konstruktivno radila i ne bude gubila vrijeme, mogla bi već naredne godine očekivati da dobije status kandidata. Prije ulaska u EU mora promijeniti ustav. Slovenija je morala više puta mijenjati ustav, donijeti preko 2.000 zakona i prilagoditi ih evropskom pravnom redu. U tom smislu BiH neće sigurno biti izuzetak.

No, nijedna zemlja koja je sada članica EU nije imala tako privilegovan tretman kao BiH. U istoriji se nije desilo da komesar za proširenje EU, Oli Ren, moli političare neke zemlje da izađu u susret EU i da ispune potrebni uslov kako je činjeno sa policijskom reformom u BiH. Ostalim zemljama, pa i Sloveniji, stalno su postavljali dodatne zahtjeve. EU je pokazala da je prijatelj BiH i da želi integraciju BiH u EU. Visoko među prioritetima Slovenije, kao zemlje koja predsjedava EU, je integracija Zapadnog Balkana u EU. Samo stabilan i bezbjednosno siguran Balkan znači stabilnu Evropu.

 Ponekada se stiče utisak da je zemljama EU ponekad više stalo da integrišu BiH u svoju porodicu, nego nekim snagama u BiH?!

VODUŠEK: Nekada su nekonstruktivni stavovi pojedinaca u BiH prosto neshvatljivi. Neki to ne žele, jer se naprosto u EU znaju pravila igre. Vjerovatno to onda čine iz svojih privatnih razloga i interesa. No, za BiH ne postoji druga alternativa osim ulaska u EU. Ili ste unutra, ili vas nema. Nijedna zemlja ne može samostalno da funkcioniše bez saradnje sa drugima.

 Koje snage u BiH su najviše opstruisale njen evropski put?

VODUŠEK: Jasno je i po samom glasanju o reformskim zakonima o policiji ko je bio za, a ko protiv. Međutim, zahvaljujemo i onima koji su glasali protiv, jer nisu potezali pitanje vitalnog nacionalnog interesa i blokirali na taj način možda za godinu dana sve ove evropske procese. I to je na izvjestan način konstruktivnost. No, ni visoki predstavnik ni zemlje članice EU nemaju namjeru u BiH izigravati sudiju ili potezati sankcije, zbog drugačijeg mišljenja. Oni koji glasaju protiv evropskih integracija, polagaće račune svojim biračima koji će na narednim izborima odlučivati da li su ih ti ljudi iznevjerili ili nisu.

 Diplomate u BiH i oni koji dolaze iz Evrope i svijeta mnogo češće se sastaju sa zvaničnicima Sarajeva, nego sa zvaničnicima Banje Luke, odnosno Republike Srpske. Da li je riječ o "staroj praksi" ili je RS konstruktivniji dio BiH na njenom evroatlantskom putu?

VODUŠEK: U Sarajevu su državne institucije BiH i tu je cijela međunarodna zajednica sa 83 ambasade i konzulati i tu je sjedište diplomatskog djelovanja. No svaki dobar diplomata jer je akreditovan na cijelom prostoru BiH mora, da bi bio objektivan, imati informacije iz oba entiteta. Svako za sebe mora brinuti da ta informacija bude što objektivnija i mora biti i u Sarajevu, i u Banjoj Luci, i u Mostaru. Za "slabije" posjete "krivi" su i loši putevi. Do Banje Luke iz Sarajeva najmanje treba tri i po sata vožnje automobilom, ali uvijek se potrudim da stignem i u Banju Luku i u Mostar.

 Kada je riječ o evropskim standardima, gdje je, po Vašoj ocjeni, bolje stanje - u RS ili Federaciji BiH?

VODUŠEK: Sistem donošenja odluka i funkcionisanje institucija u Federaciji je daleko komlikovaniji, nego u RS. RS ima jednostavniju i moderniju unutrašnju političku strukturu vlasti. U Federaciji BiH je to komplikovanije i teže. Što se tiče privrednog razvoja nakon rata su najveće investicije dolazile u Federaciju BiH. No, u posljednje dvije godine taj trend polako ide prema balansu zahvaljujući uspješnom modelu privatizacije u RS. Uostalom, dosta preduzeća iz Federacije BiH zbog povoljnijih ekonomskih uslova, prelazi u RS.

DODIK NAJHARIZMATIČNIJI, TADIĆ NAJLjEPŠI

 Razgovarali ste sa mnogim zvaničnicima u BiH. Ko Vam je od njih najzanimljiviji i ko, po Vama, ima najveću harizmu?

VODUŠEK: Svi su na izvjestan način zanimljivi na svoj način i stiče se utisak da jedni bez drugih ne mogu. Postoje političari koji imaju harizmu i oni koji je uopšte nemaju. No, svakako mislim da je najharizmatičniji Milorad Dodik. Ali, moram reći da je najljepši predsjednik u Evropi, predsjednik Srbije Boris Tadić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.