Solana u Banjaluci tražio umjerene srpske političare

Banjaluka, Brisel - Havijer Solana, generalni sekretar NATO-a, doputovao je u Banjaluku u maju 1996. godine tokom implementacije mandata IFOR-a kako bi pružio podršku Rajku Kasagiću, premijeru RS.

Naime, u dokumentima koje je nedavno deklasifikovao NATO, Solana piše da je u Banjaluku došao kako bi dao podršku lokalim političkim liderima koji su za multietničku BiH, slobodne i poštene izbore i suživot dva entiteta.

"Tokom posjete susreo sam se sa lokalnim političkim liderima i izrazio sam podršku onima koji žele da implementiraju mirovni sporazum i koji imaju viziju za jedinstvenu multietničku zemlju i dva entiteta koja su zajedno u miru", napisao je Solana.

U nastavku je istakao da je posjetio Beograd i da je Slobodanu Miloševiću (predsjedniku Srbije u to vrijeme) prenio stav o važnosti djelovanja strana u skladu sa odredbama mirovnog sporazuma, uključujući i odredbe koje se odnose na optuženike za ratne zločine.

"IFOR će uraditi svoj dio posla na terenu, od krucijalne je važnosti da međunarodna zajednica uradi svoj dio posla i primijeni maksimalan politički pritisak na strane te obezbijedi da one pomognu u stvaranju uslova za trajan mir", napisao je Solana.

Nešto više detalja o Solaninoj posjeti Banjaluci napisao je Dejvid Kortrajt u svojoj knjizi "Cijena mira", kojoj je predgovor napisao Sajrus Vens, američki diplomata uključen u mirovni proces u BiH tokom rata. On piše da je Solana, ali i druge zapadne diplomate, svjesno promovisao Banjaluku u odnosu na Pale i tamošnje rukovodstvo. Na primjer, on piše da je većina pomoći za BiH išla u FBiH, jer su Srbi odbili da učestvuju na donatorskoj konferenciji u aprilu 1996. godine. Zbog toga su zapadne diplomate, kako je objasnio, tražile načine da što više te pomoći bude usmjereno ka RS posrednim kanalima.

"Te ekonomske i političke mjere bile su s namjerom da nagrade 'dobre' momke u Banjaluci, a kazne 'loše' u Palama. Tvrdolinijaši među bosanskim Srbima smijenili su Kasagića, jer je on, kako je to Karadžić objasnio, 'značajno oštetio RS'", ističe Kortrajt.

Dodaje da je Solana upravo zato i došao u Banjaluku - da pruži pomoć Kasagiću i izvrši pritisak na paljansko rukovodstvo, ali ističe da ti napori nisu uspjeli jer je, kako je napisao, Kasagić smijenjen sa 43 glasa u Narodnoj skupštini RS.

Kasagić kaže za "Nezavisne" da se dobro sjeća susreta sa Solanom i generalom Džulijanom Birnsom u Banjaluci i ističe da su od njega tražili uspostavljanje umjerene saradnje sa međunarodnom zajednicom kao uslov za pomoć RS.

"A jedan uslov su mi stalno postavljali - da Karadžić mora da se povuče s pozicije predsjednika RS i da mora biti uspostavljena saradnja sa Haškim tribunalom. Ja nisam zaista mogao ništa da preuzmem, jer je Karadžić bio izabran od strane parlamenta zbog neposredne ratne opasnosti i on se morao povući nakon završetka rata", kaže Kasagić.

Dodao je da je Karadžić RS zbog toga stalno držao u ratnim tenzijama i odbijao smjenu, jer se plašio izručivanja Hagu.

"U trenutku kad sam dogovorio uspostavljanje privredne saradnje s vladama Britanije, Italije i drugih zemalja, on je mene skinuo. Nisam imao podršku poslanika. Nisam imao ni priliku predočiti poslanicima šta sam dogovorio sa predstavnicima tih vlada", istakao je Kasagić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.