Skladišta municije obavijena velom tajne

Goran Maunaga
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Skladišta municije obavijena velom tajne

Sarajevo - Vojna skladišta u BiH obavijena su velom tajne i niko pouzdano ne zna koliko se municije i minsko-eksplozivnih sredstava u njima nalazi i šta će sa tim biti, izjavila je "Glasu Srpske" predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH Dušanka Majkić.

Ona je istakla da Komisija za sprovođenje postupka rješavanja viška pokretne vojne imovine nije uradila zadatak koji joj je dalo Ministarstvo odbrane BiH.

- Oni su trebali predložiti šta će od municije i minsko-eksplozivnih sredstava biti prodato, šta će biti donirano, a šta uništeno. Sve što su uradili jeste da su napravili pregled donacije. O tome šta će biti prodato, šta uništeno, a naročito o kojim se količinama radi, ne znamo skoro ništa. I podaci o količinama municije i minsko-eksplozivnih sredstava koje imamo su pod znakom pitanja. Stvarno stanje u skladištima je nepoznato, jer se ne zna šta je iz njih izneseno i kojim kanalima. To tek treba da bude utvrđeno u sudskom procesu koji predstoji - kaže Majkićeva.

Prema podacima Ministarstva odbrane BiH, u skladištima se nalaze 25.084 tone municije i minsko-eksplozivnih sredstava. Viškom je proglašeno 17.584, dok 7.500 tona spada u perspektivnu imovinu. Prema tim podacima, u BiH se nalazi pet perspektivnih, deset neperspektivnih i dva tranzitna skladišta.

Perspektivna skladišta su "Gabela" u Čapljini, "Krupa" u Hadžićima, "Grabež" u Bihaću, "Kula 1" i "Kula 2" u Mrkonjić Gradu i "Kozlovac" u Tuzli. Neperspektivna skladišta su "Bačevići" u Mostaru, "Jahorinski potok" u Palama, "Uzamnica" u Višegradu, "Car Dušan" u Rudom i "Duži" u Trebinju. Isti status imaju i skladišta "Daljani" u Donjem Vakufu, "Draga" u Busovači, "Krčmarice" u Banjaluci, "Bukova Greda" u Orašju i "Blažuj" u Sarajevu. Tranzitna skladišta su "Gladna Brda" u Glamoču i "RzOU MiMES/Glob" u Doboju.

Ti podaci navedeni su u izvještaju od 30. novembra 2012. godine, koji je potpisao pukovnik Darko Marjanović. Iz izvještaja o radu Komisije za sprovođenje postupka rješavanja viška pokretne vojne imovine za period od 1. aprila do 30. septembra 2012. godine, koji je u posjedu "Glasa Srpske", jasno je, međutim, da su podaci Ministarstva odbrane nepouzdani. Iako je bilo mnogo netransparentnih delaboracija municije i naoružanja, to u izvještaju Ministarstva odbrane nije pomenuto. Zbog toga je ostalo nepoznato koliko je naoružanja i municije iz kojeg skladišta nestalo ili delaborisano.

- Uništavanje municije i minsko-eksplozivnih sredstava koji preostanu poslije prodaje se ne realizuje, jer proces prodaje nije ni započeo. Uništavanje dijela neispravnog lakog naoružanja i naoružanja iz programa "Opremi i obuči" takođe se ne realizuje, jer se čeka na odobravanje uputstva za uništavanje - stoji u izvještaju Komisije za sprovođenje postupka rješavanja viška pokretne vojne imovine.

Dušanka Majkić naglašava da u ovom trenutku niko u Ministarstvu odbrane ne zna stvarno stanje naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava.

- Istina će biti otkrivena onog trenutka kada ono što je pripadalo Vojsci RS počne da preuzima Republička direkcija za promet naoružanja i vojne opreme pri Vladi RS. Republička direkcija će prodavati tu imovinu i sekundarne sirovine dobijene delaboracijom. Ona će to preuzimati uz preciznu evidenciju. Tek tada ćemo znati o kojim se količinama radi - dodaje Majkićeva.

Problem sa evidentiranjem uskladištene municije i minsko-eksplozivnih sredstava razmatran je i na stručnoj radionici u Doboju, koju je organizovala Zajednička komisija za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH.

- Preporuke učesnika radionice, odnosno najrelevantnijih faktora iz ove oblasti, da se ide na prodaju i uništavanje viška naoružanja, municije i minsko-eksplozivnih sredstava predstavlja rješenje ovog ogromnog problema. Takođe je potvrđeno vlasništvo nad tom imovinom u omjeru 80 odsto entitetima, a 20 odsto Ministarstvu odbrane BiH - rekla je Majkićeva.

U preporukama je navedeno da ministar odbrane BiH uputi zahtjev vladama entiteta, kao potpisnicama sporazuma iz 2008. godine, prema kojem 80 odsto novca od prodaje i delaboracije pokretne vojne imovine ide u entitetske budžete, da imenuju instituciju ili pravno lice koje će izvršiti prodaju u saradnji sa Ministarstvom i Oružanim snagama BiH.

Prijedlozi

Interesantno je da je Komisija za sprovođenje postupka rješavanja viška pokretne vojne imovine predložila nastavak saradnje sa UNDP-om iako Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u okviru velike istrage o švercu oružja istražuje i ulogu te organizacije u mutnim poslovima.

Komisija je predložila i da budu razmotrene mogućnosti angažovanja civilnih kapaciteta na realizaciji procesa rješavanja viška pokretne vojne imovine, iako je u civilnom sektoru izbilo nekoliko afera u vezi sa uništavanjem oružja i municije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.