SIPA da utvrdi gdje su primaoci donacija

SARAJEVO - U BiH su dolazile milijarde maraka donacija, a da nisu proknjižene i evidentirane, donatori i nadležne institucije ne dostavljaju podatke o donacijama, a sve se do kraja mora istražiti.

Istaknuto je to na jučerašnjoj sjednici Istražne komisije za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava koja su u BiH pristigla od 1996. godine do danas, a koja je uputila dopise na 4.000 adresa domaćih i međunarodnih institucija da im dostave podatke o donacijama i do sada dobila odgovore samo od četvrtine tih institucija.

Takođe se komisiji vratilo 265 dopisa zbog nepoznate adrese ili činjenice da je ta institucija ili organizacija ugašena.

Komisija je donijela zaključak da se putem javnog oglasa pokuša doći do ovih institucija, a u slučaju da se ni poslije toga ne jave da se obavijesti SIPA i utvrdi gdje se primaoci ili donatori trenutno nalaze i kakva je njihova sudbina.

Predsjedavajući komisije Sefer Halilović rekao je da su institucije FBiH dobile 5,7 milijardi KM donacija i da je riječ o podacima do kojih je došla Istražna komisija za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava federalnog Parlamenta.

- Komisija praktično radi konkretne poslove tek od februara kada su joj odobrena sredstva za rad, a svakodnevno pristižu odgovori koji će javnosti biti prezentovani na sljedećoj sjednici za petnaestak dana - kazao je Halilović.

Na jučerašnjoj sjednici prezentovani su podaci koje je komisiji dostavila Centralna banka BiH. U izvještaju koji je okarakterisan kao neprecizan, prezentovani su samo iznosi donacija koje je dobila ova institucija od oko 17 miliona maraka, dok za druge institucije koje su otvarale žiro-račune preko CB BIH nisu dostavljeni podaci.

Viceguverner Centralne banke Ankica Kolobarić je kazala kako CB BiH podržava rad ove komisije i da Centralna banka ne bježi od prezentovanja podataka, ali da nisu sigurni u preciznost iznosa koji su se slivali kao donacije na račune pojedinih institucija.

Dodala je da su pojedina ministarstva i institucije otvarale žiro-račune u bankama u inostranstvu i da im za takve stvari nije trebala saglasnost Centralne banke.

Član komisije Slavko Jovičić je rekao da je prema podacima kojima se nezvanično operiše BiH od 1996. godine na ime donacija dobila više od 40 milijardi maraka od čega je Republici Srpskoj pripalo manje od dva odsto sredstava.

- Podaci CB BiH nisu oni koje je komisija tražila, a stav te institucije kako je potrebno pribaviti saglasnost da bi se dostavili podaci za druge institucije koje su otvarale žiro račune preko CB BiH nije opravdanje - kazao je Jovičić. Dodao je da ako Centralna banka ne dostavi podatke i za druge institucije onda je to opstrukcija.

- Podaci da su mnoga ministarstva imala nelegalne račune u drugim državama nisu ništa drugo do lopovluk - kazao je Jovičić.

EU i Kurkulas

Na jučerašnjoj sjednici raspravljalo se i o odgovorima koje je ova komisija dobila od Evropske unije i Dimitrisa Kurkulasa.

- Od EU i Kurkulasa očekujemo da svojim primjerom pokažu kako se to radi u Evropi, a ne da nas upućuju na Ministarstvo finansija BiH. Način na koji su nam dostavili odgovor ne ohrabruje, nego obeshrabruje. Od UN takođe očekujemo da budu konkretniji kao što je bila konkretna Ambasada SAD koja je precizirala da je od 1996. do 2001. godine BiH donirala oko milijardu petsto sedamdeset miliona dolara - kazao je Sefer Halilović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.