SDA i HDZ lome koplja oko bijelog hljeba

Sarajevo - Ne zna se kada će prijedlog izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH doći u Savjet ministara na razmatranje, jer u ovoj instituciji ne postoji saglasnost u vezi sa njim.

Kako tvrdi izvor "Glasa Srpske", problem je što, kao i u Parlamentu BiH, ni u Savjetu ministara nema saglasnosti SDA i HDZ-a o ukidanju takozvanog "bijelog hljeba".

- Dok SDA smatra da "bijeli hljeb" treba potpuno ukinuti, u HDZ-u imaju mišljenje da izabrani i imenovani zvaničnici ne smiju ostati bez ikakvih primanja nakon završetka mandata i da na njega imaju pravo makar pola godine. Uostalom, poslanici i delegati HDZ-a su i tokom glasanja o ukidanju "bijelog hljeba" glasali protiv - ističe naš sagovornik.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Šefik Džaferović iz SDA kaže da ne zna zbog čega sve stoji.

- SDA neće sigurno podržati novo uvođenje "bijelog hljeba"- kategoričan je Džaferović.

Poslanik NDP-a u Parlamentu BiH Momčilo Novaković kaže da mu nije poznato zbog čega Savjet ministara nije ponudio sveobuhvatno rješenje za izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH.

- Vjerovatno u Savjetu ministara nema saglasnosti o tom prijedlogu jer su obično na stend-baju one stvari u vezi sa kojima ne postoji saglasnost - rekao je Novaković.

Naš izvor podsjeća da bi Savjet ministara trebalo da predloži sveobuhvatne uštede u institucijama BiH i da je zbog toga prijedlog izmjena Zakona u martu iz Parlamenta BiH vraćen Savjetu ministara odnosno Ministarstvu finansija i trezora BiH na doradu. U Ministarstvu, na čijem je čelu Vjekoslav Bevanda (HDZ), kratko su kazali da je ovaj zakonski prijedlog u pripremi.

- Prijedlogom koji je prije nekoliko mjeseci u parlamentarnu proceduru uputio Savjet ministara bilo je predviđeno da izabrani i imenovani zvaničnici na nivou BiH imaju pravo na "bijeli hljeb" u trajanju od šest mjeseci nakon isteka mandata. Parlament je to vratio na doradu, jer je u međuvremenu prijedlog Damira Arnauta iz SBB-a o potpunom ukidanju "bijelog hljeba" dobio podršku u oba doma Parlamenta BiH - istakao je naš sagovornik.

Dodaje da, prema onome što je do sada urađeno na doradi, uštede nisu radikalne.

- Njima se pojačavaju kontrole trošenja budžetskog novca. Primjer je obračun otpremnina za Ministarstvo inostranih poslova kojima se one moraju obračunavati prema koeficijentima i primanjima u sjedištu, a ne prema onima koje su važile na različitim destinacijama. Ukratko većih ušteda nema - kaže naš sagovornik.

Dok se čeka rješenje iz Savjeta ministara BiH, na narednoj sjednici Predstavničkog doma, koja je planirana za srijedu (11. maj), planirano je razmatranje izmjena i dopuna Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH po hitnoj proceduri, kojim je predviđeno povećanje koeficijenta za sedam službenika koji rade u Kancelariji za reviziju institucija BiH.

Džaferović kaže da su poslanici Salko Sokolović iz SDA, Borislav Bojić iz SDS-a i Predrag Kožul iz HDZ-a BiH tražili da se njihov prijedlog razmatra po hitnoj proceduri te da je riječ o tehničkom pitanju.

Kožul tvrdi da se ne radi o povećanju koeficijenta za sve zaposlene u institucijama BiH, nego samo za tih sedam službenika.

- Potrebno je da se ispravi nepravda, jer ostalih deset službenika koji rade isti posao imaju veću platu. Htjeli smo da to bude ispravljeno, da bi i oni imali ista prava kao njihove kolege - rekao je Kožul.

"Bijeli hljeb" i otpremnine

Prema prijedlogu, koji je Ministarstvo finansija i trezora BiH ranije uputilo u parlamentarnu proceduru, izabrani i imenovani zvaničnici u institucijama BiH mogli bi primati platu, ali šest mjeseci nakon isteka mandata, umjesto dosadašnjih 12.

Ovim zakonskim rješenjem predviđeno je, između ostalog, i to da zaposleni u institucijama BiH imaju pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini šest neto plata ili šest prosječnih mjesečnih neto plata iz prethodne godine u BiH, ako je to za njih povoljnije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.