Savo Ševaljević: Sumnjivo 70 odsto privatizacija u RS

Komisija za reviziju privatizacije Republike Srpske u 70 odsto slučajeva utvrdila je da postoji sumnja u regularnost sprovedene privatizacije preduzeća i banaka.

Izjavio je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Komisije za reviziju privatizacije RS Savo Ševaljević.

- U sva 72 slučaja koja su procesuirana Vrhovni sud RS je presudio da nije bilo nezakonitosti i da je sve urađeno u skladu sa zakonom - kazao je Ševaljević.

* GLAS: Šta je Komisija za reviziju privatizacije uradila od kada ste Vi na njenom čelu?

ŠEVALjEVIĆ: Non-stop primamo zahtjeve za reviziju, tako da smo dosta toga uradili. Trenutno radimo na 11 predmeta, a riješili smo njih pet ili šest. Komisija za reviziju privatizacije je u 70 odsto slučajeva utvrdila da postoji sumnja u regularnost sprovedene privatizacije. U sva 72 slučaja koja su procesuirana Vrhovni sud RS je presudio da nije bilo nezakonitosti i da je sve urađeno u skladu sa zakonom. Time je stavljena tačka na jedan segment utvrđivanja, ali mi u Komisiji i dalje obavljamo reviziju samog postupka privatizacije, jer se bez toga ne bi mogla utvrditi uzročno posljedična veza između događaja koji su se dešavali u toku privatizacije i kasnije.

* GLAS: Kada bi proces revizije privatizacije u RS mogao da bude završen i kako ocjenjujete dosadašnji rad Komisije?

ŠEVALjEVIĆ: Komisiju za reviziju privatizacije bi trebalo zadržati, ali u jednom sasvim drugom obliku. Članovi Komisije su zaposleni u drugim institucijama i objektivno to je jedan veliki hendikep za rad. Trebalo bi proširiti nadležnost Komisije i na period poslije isteka ugovora, kako ne bi moglo doći do zastarjelosti krivičnih djela nastalih u privatizaciji. Veliki problem je i što u ugovorima ne stoji da se on može raskinuti, već bi se moralo ići u sudsku proceduru, kako bi se raskinuo. Za neizvršenje ugovora predviđeni su određeni penali i po meni dosta skromne kazne, i ostavljaju prostor da se izbjegne osnovna postavka privatizacije a to je da preduzeće nastavi sa radom i podstiče proizvodnju.

* GLAS: Ko snosi odgovornost za loše sprovedenu privatizaciju u RS?

ŠEVALjEVIĆ: Privatizacija u RS je urađena na dosta brz način i pod velikim pritiskom međunarodne zajednice koja se plašila da se ne zadrže socijalistički društveno-ekonomski odnosi i tražila je da se privreda treba što je moguće prije privatizovati i manje su vodili računa o tome kako će se to uraditi. Iz tih razloga donesena su jako loša zakonska rješenja. S druge strane, nismo imali iskustva u privatizaciji i uglavnom smo se oslanjali na rješenja zemalja iz okruženja, a ni kod njih stanje nije mnogo bolje.

* GLAS: Šta je utvrđeno revizijom privatizacije "Fruktone"?

ŠEVALjEVIĆ: Utvrdili smo da je ugovor dosta trapav i da se nije do kraja ispoštovao. U završnom računu za 2008. i 2009. godinu stoji da "Fruktona" nema ni zemljišta ni objekta, a ostala je i bez svog osnovnog brenda - bez licence za punjenje "pepsija", tako da praktično sada nema ništa. Začuđujuće da je u toku rata firma funkcionisala, da je u vrijeme najvećih sankcija Srbiji, pa i nama u RS, "Fruktona" uspjela da zadrži licencu, da bi poslije 15 godina, kada ne postoje sankcije i kada su daleko povoljniji tržišni uslovi privređivanja, ostala bez licence. Takođe nije ispoštovano ni pitanje zaposlenosti radnika.

* GLAS: Koje nepravilnosti je Komisija utvrdila u privatizaciji "Medicinske elektronike"?

ŠEVALjEVIĆ: I tu smo završili reviziju i došli do podataka koji su već bili poznati u javnosti, a to je da je u ovom preduzeću došlo do malverzacija sa prodajom akcija.

* GLAS: Kako ocjenjujete ukupno stanje u privatizovanim preduzećima u RS?

ŠEVALjEVIĆ: Ima pozitivnih primjera kao što su "Celeks" i Rudnik "Stanari". Ali, ima i dosta stvari koje se nisu smjele desiti. Nismo smjeli dozvoliti u toku privatizacije da pojedinci kupuju više od 20 preduzeća. Najveći problem je presipanje imovine iz jednog preduzeća u drugo. Oni koji su kupili više preduzeća, ili su formirali nova, ili su iz ovih preduzeća prenosili imovinu najčešće na bazi vrlo sumnjivih transakcija, fiktivnih ugovora. Tako su ostavljali ljušturu preduzeća koje su privatizovali, pokretali stečaj, radnici su ostali bez posla, a oni su odnijeli imovinu na koju nisu imali pravo. Niko lopovima ne može zabraniti da kradu, ali ih moramo sprečavati u tome, a u privatizaciji ima puno lopovluka.

* GLAS: Sve banke u RS su prodate, a revizija je utvrdila brojne nezakonitosti?

ŠEVALjEVIĆ: Komisija je prije dvije godine završila kontrolu četiri banke i to Kristal banke, Privredne banke Doboj, Razvojne banke i Banjalučke banke. Komisija je utvrdila dosta, po našoj ocjeni, nepravilnosti i to je procesuirano. Međutim, Okružni sud je utvrdio da je sve urađeno regularno i time je stavljena tačka na to.

Povjerenje

* GLAS: Kako vratiti povjerenje građana u rad Komisije za reviziju privatizacije?

ŠEVALjEVIĆ: Smatram da je najveći problem u nerazumijevanju rada Komisije i njene nadležnosti. Komisija je radno tijelo koje treba da utvrdi činjenično stanje, ali nemamo nikakve mogućnosti sankcija. Ljudi me pitaju da li ste raskinuli neki ugovor, a mi nemamo pravo na to. To je u nadležnosti onoga ko je zaključivao ugovor, dakle Direkcije za privatizaciju, odnosno njenog nasljednika Investiciono-razvojne banke RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.