Odluke održavaju sistem: Sarajevski političari ponovo dozivaju Šmita

BANjALUKA, SARAJEVO - BiH, odnosno institucije na tom nivou vlasti još nemaju budžet za 2025. iako je prijedlog već neko vrijeme u fazi usvajanja, a sve glasnije su priče da bi ovaj put rukave mogao da zasuče i Kristijan Šmit i nametne taj okvir, što bi, prema porukama iz Srpske, bio još jedan udar na suverenost BiH.

Gotovo nijedan budžet institucija BiH posljednjih godina nije donesen na vrijeme. Tako je budžet za 2019. usvojen krajem decembra te godine, dok je onaj za 2020. prošao svu potrebnu proceduru krajem jula te godine. Tokom 2021. institucije su funkcionisale na odlukama o privremenom finansiranju, a budžetski okvir za 2022. je prošao u Domu naroda Parlamentarne skupštine u drugoj polovini godine, za 2023. je, za promjenu, dobio zeleno svjetlo svih nadležnih do kraja prvog kvartala, dok je onaj za 2024. godinu takođe stupio na snagu u drugoj polovini godine.

Zakonom je definisano da budžet za narednu godinu treba da bude usvojen do kraja tekuće godine, a svako odugovlačenje, prema ranijim upozorenjima iz Ministarstva finansija i trezora, otežava rad i funkcionisanje.

Iako tekuće finansiranje institucija, u smislu ispunjavanja zakonskih nadležnosti, nije ugroženo tokom privremenog finansiranja, a na osnovu odluka po kvartalima dok za to ima potrebe jer se i u tom periodu sredstva obezbjeđuju za plate, naknade, materijalne troškove, te započete projekte, problem je druge vrste.

Neblagovremeno usvajanje budžeta se, naime, mahom odražava na nemogućnost realizacije kapitalnih projekata, te započinjanje novih, a s tim se susreću rukovodioci mnogobrojnih institucija na nivou BiH i ove godine.

Predsjedništvo BiH je prvo u maju vratilo na doradu dokument koji je dobio podršku u Savjetu ministara, a potom 13. juna odbilo budžetski okvir koji je predložio ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić.

Članovi iz FBiH Denis Bećirović (SDP BiH) i Željko Komšić (DF) nisu prihvatili da se 200 miliona KM iz profita Centralne banke BiH koristi za isplatu duga "Vijaduktu" po arbitražnoj presudi koju je izgubila Srpska.

O svemu se prije nekoliko dana na društvenim mrežama oglasio Amidžić.

- Jedan dan odbijaju da glasaju za budžet zbog "Vijadukta", drugi dan zbog famoznih "sedam institucija kulture", a sada kažu da je problem zapravo oprema za izbore. Ko zna šta će sljedeće izmisliti da bi opravdali blokadu zajedničkih institucija, dok istovremeno, licemjerno, optužuju druge za to isto - napisao je Amidžić.

I ovakav razvoj situacije posljedica je uveliko političke krize koja trese BiH posljednjih mjeseci, a posebno od početka godine, kada je pukla koalicija koju su poslije izbora 2022. formirali SNSD, HDZ i "trojka" (SDP, NiP i NS), a zbog namjere bošnjačkog bloka da izbaci SNSD te u vlast uvede opozicione stranke iz Srpske - SDS, PDP i Listu za pravdu i red.

Sa zamjenikom predsjedavajućeg Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Mirom Pekić (PDP) nismo uspjeli da stupimo u kontakt, a član Komisije Miroslav Vujičić za "Glas" ističe da je iz dana u dan sve jasnije ko koči procese u BiH i ko radije kuca na vrata OHR-a umjesto da preuzme odgovornost za stvari koje su im i povjerene od strane stanovnika.

- Komšić i Bećirović ruše budžet u Predsjedništvu, a sve to pokušavaju da pravdaju jeftinim izgovorima. Suština je da ne žele da bude usvojen budžet. Uvijek je bila praksa da su predstavnici Republike Srpske optuživani za neusvajanje budžeta, ali je vrijeme istjeralo na čistac stvarne kočničare i budžeta, ali i svih procesa u BiH - rekao je Vujičić i podvukao da Šmit nema nikakav legitimitet da bilo šta radi u BiH, ali i da je očigledno da druga dva člana Predsjedništva nastoje da izazovu njegovu reakciju čak i kada je riječ o usvajanju budžeta.

Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije ispoštovana procedura imenovanja u Savjetu bezbjednosti UN, već je 2022. zbog tadašnje političke blokade i neusvajanja budžeta te neizvjesnosti izbora, koristeći takozvana bonska ovlašćenja, izmijenio Zakon o finansiranju institucija BiH i Izborni zakon.

Profesor Pravnog fakulteta na Palama Radomir Lukić juče je upozorio da će, ako nelegalni, samozvani visoki predstavnik Kristijan Šmit nametne budžet za 2025. godinu, to biti novi dokaz da BiH nije suverena zemlja.

Podsjetio je da je fiskalni suverenitet bitan element suvereniteta i dodao da BiH ruše upravo oni koji tvrde da su njeni čuvari.

Budžet posebno iščekuju i u Centralnoj izbornoj komisiji BiH kojoj je cilj da na idućim izborima bude što više skenera i druge nove opreme, za šta u postojećem okviru nisu predviđena sredstva, zbog čega i oni, prema nekim nezvaničnim informacijama, očekuju da Šmit opet umiješa prste u domaće procese.

Skeneri

Radomir Lukić je podsjetio da budžet može da predlaže Predsjedništvo, a da ga donosi samo Parlamentarna skupština.

- To je red stvari u državi koja drži do sebe. Međutim, očigledno je da su se ovoga puta veliki finansijski i politički interesi upleli u donošenje budžeta i oni se prije svega odnose na nabavku uređaja koji bi se koristili za izbore. Siguran sam da iza toga stoji lobiranje i da je nabavka skenera važnija od svega što se finansira iz budžeta BiH - istakao je Lukić i dodao da i dalje ima domaćih snaga koje svoju zemlju guraju u ruke stranaca.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.