Rusi ne priznaju imenovanje Šmita, ključ u Savjetu bezbjednosti

SARAJEVO - Novi visoki predstavnik u BiH trebalo bi da bude Kristijan Šmit, nakon što je Valentin Incko danas podnio ostavku na ovu funkciju. Nijemac je u Sarajevu imenovan odlukom Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira (PIK), a on bi u BiH trebalo da stigne 1. avgusta, kada ostavka Incka stupa na snagu.

Odluka je donijeta većinom glasova ambasadora zemalja članica, a protiv je bila Ruska Federacija. OHR će sada obavijestiti generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o odluci Upravnog odbora PIK-a.

- Upravni odbor PIK-a zahvaljuje Njemačkoj na inicijativi i uvjeren je da će gospodin Šmit ubrzati ispunjenje uslova i ciljeva programa “pet plus dva” i doprinijeti stabilnosti u BiH, tako što će osigurati dosljednu implementaciju civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma za mir - kazali su iz OHR-a.

Ovakav rasplet situacije je iznenađenje za mnoge, pogotovo kada se u obzir uzme stav Rusije. Iz ambasade te zemlje kasno popodne je saopšteno da Rusija izražava odlučno neslaganje s ovim imenovanjem.

- Ignorisanje principa konsenzusa je flagrantno kršenje ustaljene prakse izbora visokog predstavnika u BiH - navode u reakciji.

Dodali su da nijedna imenovana osoba bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN neće imati potreban međunarodnopravni legitimitet i neće se moći smatrati visokim predstavnikom u smislu Dejtona.

- Pozivamo naše partnere da još jednom procijene posljedice svojih nekonsenzusnih i nelegitimnih postupaka koji bi mogli imati destabilizirajući učinak na ionako tešku situaciju u BiH - naveli su iz ruske ambasade.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je ostavka Incka blef međunarodne zajednice učinjen da bi došao neko drugi. On je pojasnio da u međunarodnom pravu ne postoji priča o zamjeniku visokog predstavnika, već je to vještački napravljeno, imajući u vidu atmosferu onoga šta je bilo u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

- Već juče sam imao naznaku pa sam reagovao da ćemo prihvatiti samo onoga ko bude imenovan u skladu sa Aneksom 10, a to se podrazumijeva da se usaglase strane potpisnice tog aneksa, to su Republika Srpska, Srbija, FBiH, Alijina BiH koje više nema i Hrvatska - istakao je Dodik.

Dobro obaviješten izvor “Glasa Srpske” kaže da ovo ne treba posmatrati kao poraz Rusije i da će se određene stvari među velikim silama dogovarati u međuperiodu, odnosno do 1. avgusta.

- Rusi imaju mogućnost da blokiraju imenovanje u Savjetu bezbjednosti, ali sigurno da postoji određeni dogovor koji će zadovoljiti interese Rusije. Nije tajna, a i sam Šmit je takvu mogućnost pomenuo, da postoji opcija da se OHR izmjesti u drugu državu i to bi bio prvi korak ka njegovom zatvaranju - rekao je naš izvor.

Kao jedan od mogućih motiva za ovakav potez je i najava nametanja Zakona o zabrani negiranja genocida, jer su svi bili svjesni da bi takva odluka izazvala duboku krizu u BiH.

- Inckova ostavka zvanično stupa na snagu 1. avgusta, ali do tada on je u jednoj vrsti tehničkog mandata i nema opciju da nameće bilo kakve odluke - kazao je naš izvor iz diplomatskih krugova.

Incko je na mjestu visokog predstavnika bio 12 godina, a Upravni odbor PIK-a mu je zahvalio na “ogromnoj posvećenosti i doprinosu u sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma”.

Odnos sa Hrvatskom

Kristijan Šmit je njemački političar, član Hrišćanske socijalne unije, a po zanimanju je pravnik i advokat. Od 1990. godine je član njemačkog Bundestaga, a obavljao je mnogobrojne stranačke, parlamentarne i državne funkcije. Poznat je da gaji dobre odnose sa Izraelom, Austrijom, Velikom Britanijom i SAD, ali i sa Hrvatskom, zbog čega se očekuje da će značajnije doprinijeti rješavanju brojnih problema Hrvata u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.