Ruše posljednju oazu grada kojeg više nema

Sarajevo - "Rajfajzen lizing" je 2. jula zatražio od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH da preispita svoju odluku kojom se graditeljska cjelina stambenog naselja Crni vrh u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom, što je komisija odbila.

Rekla je to "Glasu Srpske" član komisije Ljiljana Ševo.

Vila

Komisija je 27. marta ove godine donijela Odluku o proglašenju ovog naselja spomenikom kulture prvog stepena. U međuvremenu radnici GP "Bosna" počeli su rušenje jedne vile, na čijem je mjestu "Rajfajzen lizing" planirao da gradi stambeni objekat.

Rušenje vile je obustavljeno, ali ona nikada nije vraćena u prvobitno stanje i sama se urušava.

Šego kaže da je komisija utvrdila da nema elemenata za pokretanje postupka preispitivanja odluke o proglašenju graditeljske cjeline Crni vrh nacionalnim spomenikom.

- Komisija je razmotrila taj dopis i argumentovano odgovorila na sve primjedbe i zaključila da u zahtjevu "Rajfajzen grupe" nisu sadržani podaci koji se tiču novih činjenica kojima komisija nije raspolagala u vrijeme donošenja odluke - rekla je Ševo.

Istakla je da je samom odlukom jasno precizirano da se svako treba uzdržati od bilo koje radnje koja bi mogla da ugrozi ili dovede u pitanje integritet ili autentičnost objekta.

- Svaka aktivnost koja ugrožava objekat koji je proglašen nacionalnim spomenikom je protivpravna. Oštećene spomenika kulture se smatra krivičnim djelom i tako je bilo i u SFRJ i SR BiH. Onaj ko je oštetio nacionalni spomenik treba da snosi posljedice i popravi ga, odnosno dovede u prvobitno stanje - rekla je Ševo.

Inženjer hortikulture, koja je ovu oblast specijalizovala u inostranstvu i vlasnica vile "Latal Danon", sagrađene uz vilu "Markezić Korn" koja se ruši, Ljerka Latal-Danon rekla je "Glasu Srpske" da je proživjela cijelu istoriju sarajevskog naselja Crni vrh i da ovo zaštićeno područje i nacionalni spomenik treba sačuvati kao oazu nekadašnjeg Sarajeva.

Kaže da je naselje Crni vrh prvo planski građeno naselje u modernom duhu i da će njegovo rušenje značiti i urušavanje svega što podsjeća na nekadašnje Sarajevo.

- Nekada je Sarajevo bio evropski grad na Balkanu, a sada je balkanski grad u Evropi. U njemu više nema građana. Ima samo stanovnika - kaže ova krepka starica koja je vidjela mnoge svjetske metropole i sa žaljenjem konstatuje da je nekadašnje Sarajevo umrlo.

Istorija

Priča da je naselje u kome i danas živi sagrađeno na vakufskom zemljištu i da je kompletan Crni vrh 1932. na 1933. godinu otkupila Željeznička zadruga.

- Po prvom predsjedniku Željezničke zadruge Nikoli Kalemu naša ulica je i dobila ime. Tu je na početku sagrađeno sedam vila čiji su vlasnici bili Srbi, Hrvati i Jevreji i tako je bilo sve do Drugog svjetskog rata - kazala je Ljerka.

Priča da su poslije gradnje vile "Latal Danon", koja se nalazi iznad nekadašnje Vojne bolnice i koja je izgrađena na klizištu, zasađeni bagremovi da bi se zaustavilo klizanje tla.

- Ti bagremovi su posječeni i ukoliko bi sada pored kuće sagradili višespratnicu, kako su neki planirali, narušila bi se kompletna graditeljska cjelina, a naše kuće bi popucale ili se srušile - kaže ona i dodaje da će se, ako se iz ovog dijela grada istjeraju stari stanari i poruše vile, porušiti i "posljednja oaza predratnog Sarajeva".

Ljerkin sin Boris kaže da je prvim regulacionim planom koji je radila sarajevska opština Centar bilo predviđeno da se Kalemova ulica ne dira i da se prije dvije godine odjedanput počelo insistirati na promjeni regulacionog plana.

- Koliko znam, vila "Markezić Korn" prodata je za 500.000-600.000 KM. Sada namjeravaju graditi zgradu sa osam velikih stanova od po 120 kvadrata i dva "manja " od 70 do 90 kvadrata. Tu bi bile i garaže, pa bi se cijelo naselje unakazilo. Dobro upućeni ljudi u ovaj posao kažu da bi kvadrat stambenog prostora koštao gotovo 4.000 maraka - kaže Boris.

Doktor Davor Perinović i njegova supruga Ljubica, čija se vila nalazi uz "Markezić Kornovu", kažu da do danas nisu dobili odgovor ni od jedne institucije kojoj su se obratili od kada je počelo rušenje vile.

- Sada u vili nema više ni čuvara. Prije nekoliko dana i oni su otišli. Ako se vila ne vrati u prvobitno stanje do kiša i nevremena, vjerovatno će se porušiti sama od sebe. Građevinska mafija u Sarajevu najvjerovatnije računa i na tu opciju - kažu Perinovići.

Oskar Danon

Ljerka kaže da je njen djever Oskar Danon često dolazio kod svog brata Elijasa i boravio u njihovoj vili.

- Ne samo zbog toga što je ova vila proglašena nacionalnim spomenikom, ona je spomenik kulture i zbog činjenice što je Oskar dolazio i boravio često u njoj. No, danas izgleda u Sarajevu ima malo onih koji znaju kakva je veličina bio Oskar Danon - kaže Ljerka i dodaje da je prije proglašenja nacionalnim spomenikom, vila "Latal Danon" procjenjivana na 1,1 milion maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.