Ronald Hačet: Neiskreni zahtjevi za centralizaciju

Vojno-politički analitičar iz SAD i pukovnik u penziji Ronald Hačet u intervjuu za "Glas Srpske" kaže da bi lična intervencija čelnika RS i Srbije prema predsjedniku SAD Baraku Obami mogla da promijeni upornost kojom SAD insistiraju na promjenama na Balkanu.

- Ta poruka američkom predsjedniku svodila bi se na to da bi promjena pravila utvrđenih Dejtonom mogla dovesti do obnavljanja vojnih sukoba s kojima se SAD i svijet ne bi mogli da nose - kaže Hačet.

* GLAS: Ko i zašto u međunarodnoj zajednici želi da ukine RS konstantnim oduzimanjem ovlašćenja i ustavnim reformama ako to nisu uslovi za članstvo BiH u Evropskoj uniji?

HAČET: Jasno je da to želi vođstvo Bošnjaka koji misle da će na taj način dominirati cijelom centralizovanom BiH. Njih podržavaju razni evrofili koji smatraju da nacionalni identitet treba da bude podređen širem "evropskom" identitetu. Zagovornici iz SAD idu korak dalje u planiranju "novog svjetskog poretka"  u kom su svi nacionalni identiteti zamijenjeni vrijednostima i pravilima američkog društva. Postoje i oni u EU i SAD koji vjeruju da će favorizovanje bošnjačke zajednice na Balkanu ukloniti antizapadne stavove islamskog svijeta po pitanju politike zapadnih zemalja na Bliskom istoku i jugozapadnoj Aziji. U administraciji predsjednika SAD Baraka Obame državni sekretar Hilari Klinton i bivši izaslanik za Balkan bivšeg američkog predsjednika Bila Klintona Ričard Holbruk naročito su revnosni za dovršavanje posla koji su započeli devedesetih godina. Oboje su u to vrijeme bili zagovornici centralizovane BiH, a ponovnim otvaranjem te teme žele da dokažu da su u pravu. Obama nema nekog naročitog iskustva ni interesa u balkanskim pitanjima i postoji opasnost da će američka politika prema balkanskom regionu biti vođena u skladu sa odlukama tandema Klinton-Holbruk.

* GLAS: Šta Srbi mogu da učine u takvom odnosu snaga?

HAČET: Lična intervencija čelnika RS i Srbije prema predsjedniku Obami mogla bi da promijeni upornost kojom SAD insistiraju na promjenama na Balkanu. Poruka koja bi se  uputila američkom predsjedniku svodila bi se na to da bi promjena pravila utvrđenih Dejtonom mogla dovesti do obnavljanja vojnih sukoba sa kojima se SAD i svijet ne bi mogli nositi. Tu se ima u vidu trajna nestabilnost u Iraku, Avganistanu i Pakistanu, te rastuća opasnost konfrontacije sa Iranom i Sjevernom Korejom zbog razvoja nuklearnog programa.

* GLAS: Smatrate li da će BiH postati članica EU kao centralizovana ili decentralizovana država?

HAČET: BiH se neće pridružiti EU u skorije vrijeme. Imajući u vidu da se mnoge države članice EU još više decentralizuju, onda je "zahtjev" o centralizaciji kao preduslovu za članstvo u EU sve neiskreniji.

Nerazumijevanje

* GLAS: Zašto se insistira na centralizaciji BiH kad je jasno da po tom pitanju nema konsenzusa među tri naroda?

HAČET: Mnogi evropski i američki političari nemaju pravog razumijevanja za istoriju drugih naroda, naročito balkanskih. Oni smatraju da svako razmišlja na način na koji razmišljaju oni, i da bi se svako trebao ravnati prema njihovim vrijednostima. Pa tako misle da mogu da nametnu svoje ideje i vrijednosti drugima tako što će da izvrše dovoljan pritisak ili da dovoljno nagrade.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.