Redžić se prije smrti žalio na napade

Sarajevo - Smrt bošnjačkog akademika Sulejmana Redžića, predsjednika Asocijacije intelektualaca "Krug 99", i dalje je obavijena velom tajne, a njegovi saradnici stidljivo otkrivaju da im se žalio na napade.

Nasuprot onima koji tvrde da se radi o nesrećnom slučaju, pa i samoubistvu, njegovi najbliži prijatelji stidljivo izražavaju sumnju u okolnosti smrti.

Redžićevu smrt povezuju sa zloglasnom terorističkom grupom "Ševe", koja je u ratu počinila brojne zločine u Sarajevu, budući da je on radio brojna vještačenja.

Redžić je bio vještak-ekspert u sudskom procesu protiv nekadašnjih operativaca AID-a Edina Garaplije, Harisa Peze i Refika Murana, optuženih za otmicu i pokušaj ubistva agenta AID-a Nedžada Herende u Sarajevu.

Stručna Redžićeva analiza automobila koji su koristili operativci AID-a bila je jedan od najvažnijih dokaza na osnovu kojih su Garaplija, Pezo i Muran osuđeni.

Navodno je Redžić bio angažovan i za biološka vještačenja mjesta na kojem je ubijen Nedžad Ugljen, nekadašnji šef Nedžada Herende u AID-u, odnosno u "Ševama".

Član "Kruga 99" Vladimir Premec rekao je "Glasu Srpske" da mu se Redžić, u vrijeme kada je bio dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, žalio kako postoji određena grupa ljudi koja ga napada i pokušava da ga diskredituje i obori.

- Pitao sam ga ko su ti ljudi i šta to oni hoće, te čime pokušavaju da ga obore i na koji način ga napadaju, nije mi odgovorio - kazao je Premec.

Advokat Faruk Balijagić za "Glas Srpske" kaže da je očigledno da u BiH ne postoji volja da bude rasvijetljena smrt profesora Redžića.

- Da postoji volja, SIPA i OBA bi Redžićevu smrt mogle da rasvijetle u roku od najviše 48 časova, ali očigledno je da nema volje. Redžić je mnogo znao o slučaju "Ševa", Herende i ubistva Nedžada Ugljanina - kaže Balijagić.

 - Enver Mujezinović i Bakir Alispahić nastojali su na svaki način da zataškaju priču o "Ševama" i dezavuišu iskaz koji je Herenda davao ljudima iz AID-a na otkomandi kod SDA. Redžićevo vještačenje u tom predmetu sigurno je bilo ključno - rekao je Balijagić.

Balijagić tvrdi da se zna da "policijske strukture u BiH iz sjene kontrolišu ljudi poput Bakira Alispahića ili Fikreta Muslimovića, članova Odbora za bezbjednost Savjeta SDA".

Redžić je otišao iz stana u Sarajevu u šetnju 7. januara nešto prije 15 časova i nije se vratio. Njegovo tijelo pronađeno je tek 21. januara kod Lapišnice, između Sarajeva i Pala u kanjonu rijeke Miljacke.

Vještak sudske medicine Hamza Žujo rekao je da se i dalje čekaju nalazi vještačenja tragova i da je nezahvalno govoriti o uzrocima Redžićeve smrti u provaliji Lapišnice.

Alispahić

Šef bezbjednosnog Savjeta SDA Bakir Alispahić kaže da o smrti Sulejmana Redžića sud treba da daju bezbjednosne istražne agencije u BiH.

Na pitanje "Glasa Srpske" da li je nalaz profesora Redžića bio ključni u "slučaju Ševe", kazao je da "i ne zna da je bio angažovan u tom slučaju".

- O tome sam saznao u medijima. Ja to zaista nisam znao. Ne izbjegavam da kažem odgovor na to pitanje, ali ja sam za to da se razriješi taj slučaj. Treba razriješiti slučaj smrti profesora Redžića, neka ga završe kao i "slučaj Ševe" pa će biti dobro za sve - kazao je Alispahić.

Na pitanje da li mu je kao čovjeku "od struke pomalo čudno da je Redžić završio tamo gdje je pronađen", Alispahić je kazao da ne bi spekulisao o tome.

- Za mene su ovi uslovi idealni da se rasvijetli taj slučaj, ako se hoće rasvijetliti - kazao je Alispahić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.