Ratne tajne ostaju u Hagu

BANjALUKA - Arhiva Haškog tribunala vlasništvo je Ujedinjenih nacija, a za njeno održavanje i rukovođenje odgovorna je Služba za arhiviranje i dokumentaciju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MRMKS) kao institucija koju je formirao Savjet bezbjednosti UN sa zadatkom da čuva nasljeđe i okonča rad Haškog tribunala.

Prema tvrdnjama sagovornika “Glasa Srpske”, bez saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN arhivu Haškog tribunala nije moguće ustupiti nikome, tako da su neutemeljena tumačenja koja su se pojavila u javnosti o tome da će ona biti povjerena zvaničnom Sarajevu. Pored toga, pisani arhiv Haškog tribunala sadrži nekoliko desetina kilometara spisa i akata, tako da u ovom trenutku jednostavno ne postoje ni tehnički uslovi da se taj arhiv prebaci u Sarajevo.

Međutim, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić objašnjava da postoji dogovor sa MRMKS da se dokumentacija sa koje je skinuta oznaka tajnosti, a koja je nasilno oduzeta ili koju su Haškom tribunalu predale institucije Srpske bude vraćena u RS.

- Mi smo odavno u pregovorima sa MRMKS o potpisivanju memoranduma koji će omogućiti vraćanje te dokumentacije i uspostavljanje informaciono-dokumentacionog centra u Banjaluci, po uzoru na centar koji je u maju 2018. godine otvoren u Sarajevu. Nažalost, taj posao je u zastoju, ali ne našom krivicom, dok prema informacijama kojima mi raspolažemo, pitanje konačnog rješavanja statusa haške arhive još nije na dnevnom redu - kaže Kojić.

Prema njegovim riječima, Haški tribunal u svojim arhivama krije mnogo dokumenata koji govore o tome šta se zaista dešavalo na ovim prostorima devedesetih godina prošlog vijeka. Podsjećajući na dokumenta iz arhiva Velike Britanije koja su nedavno izašla u javnost i koja potvrđuju da vojno i političko rukovodstvo RS nije imalo nikakav plan da se počini zločin u Srebrenici, Kojić kaže da to može da bude motiv zbog koga Haški tribunal svoju arhivu ne želi da učini dostupnom javnosti.

- Ti dokumenti govore sasvim drugačije od onog što je presudio Haški tribunal i tu se može kriti motiv zašto odbija da svoju arhivu učini dostupnom kompletnoj javnosti, jer želi da sakrije ono što bi umnogome moglo promijeniti sliku koja se nametala kroz presude - kaže Kojić.

Advokat iz Bijeljine sa haškim iskustvom Miodrag Stojanović izjavio je da nema informaciju da će arhiva Haškog tribunala biti predata Sarajevu, ali da bi takav potez ovog suda bio veoma loš i neprihvatljiv.

- Arhiva Haškog suda ne odnosi se samo na BiH, nego na prostor bivše Jugoslavije, znači i Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Srbiju, samoproglašeno Kosovo. Zašto ga onda dostaviti Sarajevu i omogućiti nekoj od direktno zainteresovanih strana u prošlom ratu da ima direktan i neposredan kontrolni nadzor i pristup nad arhivom? Bio bi to vrlo loš i neprihvatljiv potez - ocijenio je Stojanović.

On je rekao da ima informaciju da je Hag odlučio da cjelokupnu arhivu Tribunala ne preda nikome u regionu, nego da će biti formiran arhiv u Hagu i da će svi zainteresovani subjekti imati i elektronski i konkretan pristup arhivi Haškog tribunala.

Arhiv BiH

Prema pojedinim tumačenjima, jedina ustanova u BiH kojoj bi eventualno mogla da bude ustupljena arhiva Haškog tribunala je Arhiv BiH. Član 35. Zakona o arhivskoj građi i Arhivu BiH kaže da “Arhiv BiH vodi evidenciju o arhivskoj građi u inostranim arhivima koja je od značaja za BiH”. Ipak, izvori našeg lista tvrde da Arhiv BiH nema uslove da zbrine taj materijal.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.