Rajko Kuzmanović, predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske: Napadači na Ustav zaslužuju optužnicu

Zahtjev za promjenom imena Republika Srpska je napad na Ustav i ustavni poredak, što se može kvalifikovati i kao državna destrukcija, što bi u normalnim uslovima i normalnim zemljama zahtijevalo da se protiv pokretača takvih inicijativa podigne čak i optužnica, rekao je u intervjuu za “Glas Srpske” predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske i bivši predsjednik Ustavnog suda Srpske Rajko Kuzmanović.

Kuzmanović, koji je doktor pravnih nauka, naglašava da je vidljivo da, po ko zna koji put, bošnjački radikalni faktori neodgovorno, besmisleno i štetno pokreću protivustavna pitanja koja, ne samo da vrijeđaju i čine štetu ne samo Republici Srpskoj, već i BiH, te međunarodnom pravu.

- Osporavanje imena Republika Srpska je osporavanje međunarodnog ugovora - Dejtonskog sporazuma. Aneksom četiri, koji je dio Ustava BiH, utvrđeno je da se BiH sastoji od dva entiteta - Republike Srpske i FBiH. Ustavni sud BiH nije nadležan za preispitivanje odredaba Ustava i nije nadležan za pitanja međunarodnih akata i međunarodnog ugovora, tako ni za ovo pitanje koje spada u međunarodnu pravnu strukturu. S druge strane, Ustavni sud bi u ovom slučaju ocjenjivao ustavnost ustavne odredbe, što je apsurdno i što, jednostavno, ne može biti. Ne može sud da sudi da li je neka ustavna odredba u skladu sa Ustavom. Neprosto je nemoguće - rekao je Kuzmanović, koji je i bivši predsjednik Republike Srpske.

GLAS: Da li je, i pored činjenice da je nemoguće da Ustavni sud BiH stavi ovo pitanje na dnevni red, opravdana bojazan u Srpskoj?

KUZMANOVIĆ: Inicijativa je veoma uznemirujuća i opasna, i to ne samo za Republiku Srpsku već i BiH, te cijeli region. Inicijativom se podgrijava već davno zaboravljena krilatica da u BiH i mala iskra može izazvati požar. Zato očekujem da će proraditi savjest odgovornih i da će ovaj prijedlog biti samo ružan san.

GLAS: Šta ako Ustavni sud BiH, imajući u vidu dosadašnje ponašanje suda, njegove odluke i sastav, na kraju odluči da prihvati inicijativu ako im bude dostavljena? Šta će to pokazati?

KUZMANOVIĆ: To bi značilo da Ustavni sud BiH ignoriše međunarodno pravo i vlastiti Ustav, te da ide putem politike, što delegitimiše tu pravosudnu instituciju. Imam još malu nadu u savjest tog suda, iako znamo kako radi. Bilo je nekih pitanja koja je pokretao visoki predstavnik, a za koja smo mi iz Republike Srpske tražili od suda da ih preispita, ali je sud odgovorio da je nenadležan. Ne bi valjalo da prihvati inicijativu. Republika Srpska je dovedena u takvu situaciju da mora preduzeti veoma energične kontramjere.

GLAS: Šta pod tim podrazumijevate, odnosno na koji način stručna i naučna javnost može pomoći izabranim političkim zvaničnicima?

KUZMANOVIĆ: Teško je to reći u ovom momentu. Tek kada druga strana otkrije sve karte, moglo bi se govoriti o konkretnim potezima, ali u svakom slučaju potrebno je zadržati miroljubivu politiku. Naš stav je da ništa ne treba rješavati sukobima, već na civilizovan način jer 21. vijek zahtijeva takva rješenja. Nadam se da, ipak, neće doći do upućivanja te inicijative Ustavnom sudu BiH i da ćemo se vratiti ekonomskim, obrazovnim, naučnim i drugim pitanjima. Ne bih spekulisao time šta će se preduzimati. Uvjeren sam da naše političko rukovodstvo zna šta treba da radi.

GLAS: Najviši politički predstavnici Republike Srpske potpisali su zajedničku izjavu u kojoj je naglašeno da će svi budući potezi Republike Srpske zavisiti od poteza i koraka druge strane, koja je, kako je rečeno, udarila na mir i stabilnost, a jedna od mogućnosti je i sazivanje sjednice Narodne skupštine na kojoj bi se našla i odluka o budućem statusu Srpske ako sud prihvati inicijativu? Kako Vi gledate na to?

KUZMANOVIĆ: Treba, kao što sam rekao, civilizovano raditi i to je ta rečenica koju su saopštili i politički predstavnici Republike Srpske na sastanku koji je sazvao srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, a to je da ćemo pratiti razvoj situacije. Nećemo mi preduzimati nikakve mjere ukoliko se sve bude na kraju odvijalo u skladu sa međunarodnim pravom, odnosno da se na određen način povuče ta inicijativa.

GLAS: Na sastanku je pokazano političko jedinstvo svih političkih predstavnika iz Republike Srpske, da li je i koliko značajno da ono i opstane?

KUZMANOVIĆ: To je sjajno i šteta je da čekamo na takve trenutke da se ujedinimo tek kada nas neko sa strane pritisne. Moglo bi se sada, poučeno tim iskustvom, to političko društvo dogovoriti o ekonomskim i drugim pitanjima. Podržavam to jedinstvo, koje treba da se nastavi jer je to najbolji odgovor na napade sa strane, a dalje ćemo vidjeti šta i kako.

Evropski sud

GLAS: Da li je realno da, u ovom slučaju, bude zatražen stav Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kako pojedinci iz SDA najavljuju?

KUZMANOVIĆ: To je nagađanje. Strazbur, prije svega, prima predmete kada pojedinac tuži državu. Taj sud bi mogao da dođe u obzir tek kada se iscrpe sve mogućnosti u BiH, odnosno i redovni sudovi i Ustavni sud i tako dalje.

To je, prema tome, veoma sporno i dugoročno, a ovo što imamo na terenu sada pokazuje da je za drugu stranu ovo urgentno pitanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.