Foto: Radovan Marković: Zapošljavaju Hrvate, sa izgovorom da su Srbi
U Glamoču se Hrvati prilikom zapošljavanja izjašnjavaju kao Srbi, da bi formalno bio popunjen broj o nacionalnoj zastupljenosti, rekao je u intervjuu za "Glas Srpske" načelnik opštine Glamoč Radovan Marković.
- Mi ovdje čak i ne znamo da su objavljeni konkursi za zapošljavanje, jer se oni objavljuju u nekim internim glasilima, skriveno od nas. Mi samo primijetimo neko novo lice iz neke druge sredine koje je počelo da dolazi na posao - kaže Marković.
* GLAS: Za to je odgovorna vlast Livanjskog kantona?
MARKOVIĆ: Tačno, ali bi i federalna vlast mogla da utiče na kantonalnu. Zato i tražimo prijem na federalnom nivou, da bismo iznijeli svu tu problematiku i pokušali da to malo uozbiljimo. Tražićemo prijem i na nivou RS jer srpsko pitanje i povratnici na ove prostore ne treba da budu odbačeni. Nama je pomoć neophodna, a mi sami ne možemo stvoriti bilo kakav zamajac za oživljavanje povratka. Već imamo odliv onih koji su došli zato što ovdje nisu našli uslove za život.
* GLAS: Koliko je trenutno stanovnika na području opštine Glamoč?
MARKOVIĆ: Ovdje imamo tri povratničke grupacije, i srpsku i hrvatsku i bošnjačku. Trenutno Srba ima oko 2.500, Bošnjaka je između 1.200 i 1.500 i oko 1.000 Hrvata. Nešto malo Srba radi u opštini i kao fizički radnici na hrvatskim pilanama. Ukupno zaposlenih u opštini Glamoč je oko 500, a Srbi su tu manjina. Oni su u potpuno neravnopravnom položaju.
* GLAS: Ima li mahinacija i diskriminacije prilikom zapošljavanja?
MARKOVIĆ: U Glamoču se Hrvati prilikom zapošljavanja izjašnjavaju kao Srbi, da bi formalno bio popunjen broj o nacionalnoj zastupljenosti. Mi ovdje čak i ne znamo da su objavljeni konkursi za zapošljavanje, jer se oni objavljuju u nekim internim glasilima, skriveno od nas. Samo primijetimo neko novo lice iz neke druge sredine koje je počelo da dolazi na posao. U javnom sektoru, kao što su pošta, elektro, i u svim javnim institucijama kojima se upravlja sa kantonalnog nivoa u opštini Glamoč nijedan Srbin i Bošnjak ne mogu da dobiju posao. Mi po finansijskom osnovu nemamo mogućnosti oživljavanja privrede i otvaranja novih mjesta.
* GLAS: Po svemu izgleda da je povratak zbilja neodrživ?
MARKOVIĆ: I sam život za Srbe ovdje je neodrživ, sa okvirima koji su ispod granice dostojanstva. U kantonalnoj vlasti imamo tri srpska ministra i niz poslanika u kantonalnoj skupštini. Bio je stranački dogovor u kantonalnoj vladi o zapošljavanju Srba u šumarijama i drugim preduzećima, ali taj dogovor nije ispoštovan. Tako da je pozicija naših ministara u kantonalnoj vladi više lične prirode jer za nas ne završavaju ništa.
* GLAS: Imate li povratnu informaciju na Vaš i zahtjev načelnika opština Drvar i Bosansko Grahovo za održavanje sastanka sa premijerom Federacije BiH?
MARKOVIĆ: Imamo obećanje da će sastanak biti održan u septembru. Ukazaćemo na sve naše probleme. Ako se oni ne isprave, niko neće da sjedi u ovim stolicama jer nikom ne pada na pamet da bude na čelu priče koja nema ni početka ni kraja, koja nema nikakvog okvira, niti definicije o odgovornosti. Ja, u tom slučaju, nemam ambicije da se zadržim na ovom mjestu.
* GLAS: Kakva je političko-ekonomska situacija u opštini Glamoč?
MARKOVIĆ: Jako loša, kao i u opštinama Drvar i Bosansko Grahovo. Osnovno prirodno bogatstvo su šume, a njima se upravlja izvan ove tri opštine. Predviđeni finansijski tokovi po osnovu korišćenja šuma ne idu prema ovoj opštini. Od početka godine nemamo nijedne marke dobiti od toga. To je osnovni problem. Priliv u našu kasu ove godine je 400.000 od planiranih 1,6 miliona KM. Sa nivoa kantona to je svega 70.000 KM u šestomjesečnom periodu. Dakle, kantonalna vlast je izvršila preusmjeravanje novaca prema nekim drugim opštinama u odnosu na ove gdje su Srbi većina. Srbi su u neravnopravnom položaju i nemaju osnovu za bilo kakvo organizovanje, niti za održivi povratak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.