Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora

Hag - Prvi predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić osuđen je danas u Haškom tribunalu na 40 godina zatvora, pošto ga je Sudsko vijeće proglasio krivim za genocid nad muslimanskim stanovništvom u Srebrenici, zločine u Sarajevu, uzimanje talaca i brojne ratne zločine u sedam opština u BiH

Na ovu presudu i Karadžić i tužilaštvo haškog tribunala imaju pravo da ulože žalbu, a do pravosnažnosti presude on će ostati u pritvoru Haškog tribunala.

Sudija O Gon Kvon rekao je da je veće našlo da Karadžić nije kriv za genocid pod tačkom jedan optužnice, koja se odnosi na zločine u sedam opština BiH, ali da jeste kriv po svim ostalim tačkama .

Proglašen je krivim za genocid iz tačke 2, po tački 3 kriv je za progone i zločine protiv čovječnosti, 4 - istrebljenja i zločine protiv čovječnosti, 5 - ubistva, zločcine protiv čovječnosti, 6 - ubistva, kršenje zakona i običaja rata, 7- progone i deportacija i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Zatim po tački 8 kriv je za nasilno premještanje, zločine protiv čovječnosti, 9 - teror, kršenje prava i običaja ratovanja, 10 - nezakoniti napadi na civile i kršenje zakona i običaja ratovanja , 11 - uzimanje talaca i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Sudsko vijeće haškog tribunala zaključilo je da je Radovan Karadžić odgovoran za genocid nad muslimanskim stanovništvom u Srebrenici, pošto je utvrdilo da je pristao na ukupan cilj ubijanja muslimanskih muškaraca u Srebrenici kojem je znatno doprinio.

"Optuženi je bio jedina osoba u Republici Srpskoj koja je imala moć da interveniše i spriječi ubijanje muslimanskih muškaraca, ali ipak umjesto da interveniše i spriječi, optuženi je naredio da muslimanski zarobljenici koji su tada držani u Bratuncu budu prebačeni na druga mjesta i ubijeni. Oni su zatim odvedeni u Zvornik gdje su ubijeni", rekao je sudija O Gon Kvon.

On je istakao da je veće uvjereno je da su ubistva u Srebrenici izvršena u skladu sa sistematskim i organizovanim planom i da je plan da se ubiju svi vojnosposobni muškarci i dječaci bio formulisan tokom trećeg sastanka u hotelu "Fontana".

Veće je, prema riječima sudije, konstatovalo da je u kombinaciji sa načinom i sistematskom i organizovanom prirodom ubistava, pokazana namjera da se ubije svaki vojnosposobni musliman iz Srebernice.

O Gon Kvon je dodao da je Karadžić sve vrijeme dobijao informacije iz raznih kanala, putem kontakata sa visokopozicioniranim oficirima Vojske Republike Srpske, i da je bio upoznat sa situacijom na terenu.

Prema riječima sudije, Karadžić je naredio je zauzimanje Srebrenice kada je saznao da postoje povoljni uslovi za napad.

U zaključku povodom optužbe za sedam optšina u BiH, Karadžić prema stavu sudskog vijeća snosi individualnu krivičnu odgovornost za progon, istrebljenje, ubistva, deportaciju i prisilno preseljenje.

Vijeće, međutim, smatra da nema dokaza da je postojala genocidna namjera ni kod Karadžića ni kod članova zajedničkog zločinačkog poduhvata, kao ni kod pojedinačnih izvršilaca zločina da se istrebi i potpuno uništi muslimansko i hrvatsko stanovništvou tim opštinama, rekao je predsjednik sudskog vijeća.

Po optužbama za zločine u Sarajevu, sudija O Gon Kvon rekao je da vijeće smatra da je optuženi kriv.

Sudsko vijeće, naime, smatra da je Karadžić podržavao i odobravao granatiranje Sarajeva i snajperske napade na civile i da je koristio snaperske napade i teror kao pritisak na rukovordstvo bosanskih muslimana i međunarodnu zajednicu zarad ostvarenja svojih političkih ciljeva.

Vijeće je takođe zaključilo da je Karadžić kriv za uzimanje osoblja Ujedinjenih nacija kao talaca, jer je podsticao i odobravao njihovu otmicu, te da snosi pojedinačnu komandu odgovornost za krivično djelo uzimanje talaca kao kršenje zakona i običaja rata, rekao je sudija O Gon Kvon.

"Dana 26. maja, nakon udara NATO na Pale, snage su zatočile pripadnike Unprofora na razlicitim lokacijama. Dok su bili zatočeni pretili su im da će ih ubiti ako nastavi NATO da bombarduje srpske položaje", rekao je sudija.

On je dodao da su neki od otetih bili lisicama vezani ispred mjesta od vojnog značaja, napominjući da nisu bili snaga u sukobu, ali da su namerno bili zatočeni da bi se izbjegli NATO napadi.

Prvi predsjednik Republike Srpske saslušao je mirno u sudnici tribunala, dok je javnost uživo mogla da prati prenos preko interneta i uključenja nacionalne televizije.

Inače, veliki broj zainteresovanih, koji nisu mogli da uđu u sudnicu zbog nedostatka mjesta, čekao je presudu ispred zgrade suda.

Karadžić je nakon višegodišenjeg bjekstva i skrivanja pod lažnim identitetom "doktora Dabića", uhapšen 18. jula 2008. godine, i nedjelju dana kasnije iz Beograda je izručen Tribunalu u Hagu.

Suđenje mu je počelo zvanično u oktobru 2009. godine,a završeno je 2014.

Tokom suđenja zvanično se branio sam - bez advokata, ali uz pomoć stručnog pravnog tima.
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.