Pupovac Hrvatska ima moralnu obavezu da obešteti žrtve NDH

Beograd - Hrvatska ima moralnu obavezu prema žrtvama iz vremena NDH koje su stradale u logorima kao što je Jasenovac, Jadovno i prema onim čija je imovina bila oduzeta na najgrublji mogući način, izjavio je predsjednik Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac.

Pupovac je rekao da je Srbima i Jevrejima imovina oduzeta aktom koji je donesen nekoliko sedmica po proglašenju NDH i da se taj akt može naći u zbirci dokumenata koje je objavio Đuro Zatezalo u knjizi "Jadovno, Prvi tom".

"Tim aktom su Srbi koji su stanovali u sjevernim dijelovima Zagreba - sjeverno od Ilice i sjeverno od Vlaške ulice, koje počinju od Trga Republike, odnosno Trga bana Jelačića, sve do Kvaternikovog trga na istoku i do današnjeg Britanskog trga, obavezani da se u roku od 24 ili 48 sati isele, uzimajući samo najnužnije stvari", izjavio je Pupovac za beogradski list "Danas".

Prema njegovim riječima, tada je mnogo ljudi koji su bili imućni izbjeglo iz Zagreba prema Beogradu, a među njima porodica akademika Dejana Medakovića, nekadašnjeg predsjednika Srpske akademije nauka i umjetnosti.

"Tako je, recimo, izbjegla porodica akademika Medakovića, koja je bila vlasnik Medakovićeve palače na Štrojsmajerovom trgu, odnosno sada na Trgu Nikole Šubića Zrinskog - Zrinjevcu, a to je glavni trg u Zagrebu", rekao je Pupovac.

On je istakao da su još živi neki, mada rijetki akcionari, ali i nasljednici prvog reda nekadašnje Srpske banke, čija je imovina u prvim nedjeljama NDH oduzeta i pretvorena u Hrvatsku poštansku banku koja i danas postoji.

Povodom tužbe protiv Hrvatske iz Čikaga, Pupovac je naveo da SNV ne zna ko su podnosioci te tužbe kojom se traži kompenzacija imovinske i druge štete srpskim, romskim i jevrejskim žrtvama NDH, niti ko su njihovi pravni zastupnici.

On je, međutim, naglasio da je to ozbiljno pitanje kojim će se baviti istraživači SNV u arhivu Srba u Hrvatskoj.

Pupovac je naveo da, kada je riječ o imovini iz Drugog svjetskog rata, SNV posljednjih godina u fokusu djelovanja ima imovinu institucija srpske zajednice: Srpske pravoslavne crkve /SPC/, Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta", Srpskog kulturnog društva "Privrednik" i još nekih drugih kao što je nekadašnja "Srpska banka" čije je sjedište bilo u Zagrebu.

Ali, kako se dio tih potraživanja povezuje sa pravom SPC, budući da je SPC gotovo redovno navođena u osnivačkim aktima i statutima srpskih organizacija u Hrvatskoj kao nasljednica imovine u slučaju prestanka rada tih organizacija, dio borbe za tu imovinu ostvaruje borbom za imovinu SPC, dodao je Pupovac.

Što se tiče imovine fizičkih i malih pravnih lica, koja su bila žrtve ustaškog režima, Pupovac podsjeća da je poslije Drugog svjetskog rata bio donesen zakon koji ih je dodatno oštetio dajući im rok od samo godinu dana za podnošenje zahtjeva za vraćanje imovine.

Nakon 1946. godine to je pravo prestalo da postoji jer je svima koji se nisu javili, imovina bila nacionalizovana.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.