Privredni kriminal progutao 33 miliona

Svjetlana Šurlan 21.07.2015 12:09

Foto: Privredni kriminal progutao 33 miliona

Sarajevo - Privrednim i finansijskim kriminalom budžeti u BiH lani su oštećeni za oko 33,12 miliona maraka, a informacije bezbjednosnih institucija pokazuju da jača organizovani kriminal u ovoj oblasti i da dolazi do regrutovanja mlađih osoba u kriminalne grupe.

U informaciji o stanju bezbjednosti u BiH za 2014. godinu, koju je nedavno usvojio Savjet ministara BiH, navedeno je da su registrovana 1.063 krivična djela iz oblasti privrede, poslovanja i bezbjednosti platnog prometa, poreza i carina. Iako je broj krivičnih djela smanjen za 7,56 odsto, upozoreno je da je sve više organizovanog kriminala.

- To ukazuje u kojem se pravcu kreće ova vrsta kriminala ako ne budu preduzete preventivne i druge mjere - istakli su u Ministarstvu bezbjednosti BiH koje je autor informacije o stanju bezbjednosti.

Naveli su da su u oblasti privrednog kriminala najbrojnija krivična djela zloupotreba ovlašćenja u privredi, obmana pri dobijanju kredita ili drugih pogodnosti, prevara u privrednom poslovanju, falsifikovanje ili uništenje službene isprave, poreska utaja, pronevjera u službi, nedozvoljena trgovina te organizovani kriminal u vezi s poreskom utajom i carinskom prevarom. U dokumentu je istaknuto da tokovi novca kriminalnih grupa pokazuju da novac i imovina stečeni kriminalom bivaju legalizovani uglavnom kupovinom nekretnina, izgradnjom objekata, privatizacijom preduzeća, a u pojedinim slučajevima i transferom novca u inostranstvo.

- Ekonomski kriminal, kao jedan od aspekata organizovanog kriminala direktno utiče na sve društvene aktivnosti i sve slojeve stanovništva kroz smanjenje ekonomske moći države. Ova pojava uočava se u svim fazama poslovanja privrednika i uvijek je praćena koruptivnim aktivnostima prema pojedincima u institucijama - navedeno je u informaciji.

Podaci Obavještajno-bezbjednosne agencije (OBA) BiH pokazuju da aktivnosti investitora, koji su do kapitala došli na nezakonit način, za posljedicu imaju izvlačenje opranog novca iz BiH i smanjenje privredne aktivnosti.

- Pojedini vlasnici firmi su se prilikom poslovanja postepeno zaduživali, a gotovinu prebacivali u matične države. U pojedinim slučajevima se podižu i veći iznosi kredita koje vlasnici kasnije ne vraćaju. Zatim bi izvršili likvidaciju ili preregistraciju firmi i izbjegli plaćanje obaveza nanoseći time veliku štetu firmama i budžetima - ističu u OBA i dodaju da je u tim slučajevima najčešće krivično djelo utaja poreza.

Prema podacima OBA, pojedine firme koje se bave spoljnom trgovinom, a čiji su većinski vlasnici ino-kompanije, vrše razne mahinacije s ciljem prelivanja kapitala putem međunarodnih kompanija.

- Prodajom robe u tranzitu kroz više zemalja promijene porijeklo i sirovinski sastav i konstantno uvećavaju cijenu te robe. Krajnji cilj je izbjegavanje plaćanja zakonskih obaveza. Dobit se upućuje u "poreske oaze", odnosno of-šor kompanije, koje su postale ključne za poslovanje multinacionalnih kompanija. Profit iz zemlje gdje je ostvaren, u ovom slučaju BiH, prebacuje se na mjesta gdje ne moraju plaćati porez na ostvarenu dobit - navedeno je u informaciji.

Procesi koji se vode u regionu u vezi sa privatizacijom firmi iz BiH, kako je istaknuto, pokazuju da je pojačan interes kriminalaca za uključivanje u te procedure u kojima je moguće ostvariti znatnu zaradu.

U Ministarstvu bezbjednosti BiH su istakli da problemi tranzicije ka tržišnoj ekonomiji i nizak nivo investicija pogoduju funkcionisanju sive ekonomije i crnog tržišta što za posljedicu ima rast nezaposlenosti i pogoršanje ekonomske situacije.

- To uzrokuje regrutovanje mlađih osoba u grupe koje se bave kriminalnim radnjama. Da bi bila poboljšana situacija, neophodno je preduzeti mjere kojima će biti smanjena stopa nezaposlenosti i opšteg siromaštva, ali i ojačani istražni kapaciteti policijskih agencija za otkrivanje i rasvjetljavanje ovih djela - naveli su u Ministarstvu bezbjednosti i dodali da nedostatak stručnog osoblja predstavlja prepreku daljem razvoju javne i interne finansijske kontrole.

Oduzimanje imovine

U Ministarstvu bezbjednosti BiH naglašavaju da pravni okvir za zapljenu imovine nije potpuno uređen.

- Oduzimanje imovine stečene kriminalnim radnjama je i dalje neujednačeno na prostoru BiH. Nedostaju efikasne strukture za upravljanje oduzetom imovinom i njeno održavanje, osim u RS - naglasili su u Ministarstvu bezbjednosti.