Foto: Prikupljeno 1,8 milijardi evra pomoći ѕa BiH i Srbiju
Brisel - Komesar za humanitarnu pomoć Kristalina Georgijeva saopštila je na kraju međunarodne donatorske konferencije, koja je pod motom "Obnovimo zajedno" održana u Briselu, da je za otklanjanje posljedica poplava u BiH i Srbiji prikupljeno 1,8 milijardi evra, što je nadmašilo očekivanja, javio je izvještač Srne.
Georgijeva je precizirala da je od ukupno prikupljenih sredstava 892 miliona evra namijenjeno za BiH, za Srbiju 995 miliona evra, dok je za regionalne projekte prikupljeno 41,4 miliona evra.
Ona je zahvalila svim donatorima, ističući da će biti obezbijeđena transparetnost utroška sredstava.
Donatorska konferencije dala je doprinos i razvoju mehanizma za kontrolu voda, a tokom skupa je skrenuta pažnja na problem klimatskih promjena.
Prije saopštavanja ukupnih donacija skupu u Briselu su se obratili predsjedavajući Savejta ministara BiH Vjekoslav Bevanda i ministar inostranih poslova Srbije Ivica Dačić, koji su zahvalili zemljama učesnicama na solidarnosti koju su pokazali.
Za otklanjanje posledica poplava u Srbiji, na donatorskoj konferenciji u Briselu prikupljeno je 995 miliona evra, a za BiH 809 miliona.
Predstavnici 23 međunarodne organizacije i 60 zemalja obećali su da će dostaviti ovu sumu.
Kako saznaje B92 skoro 900 miliona evra su zajmovi, a od Evropske unije Srbija će dobiti 80 miliona evra bespovratnih sredstava.
Cifra od 1,8 milijardi evra pomoći za Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, koja je u srijedu pomenuta na donatorskoj konferenciji je impozantna, ali je treba uzeti sa rezervom, kaže ministarka za evropske integracije Srbije Jadranka Joksimović.
Joksimovićeva je objasnila da samo manji dio pomenute sume predstavlja svjež novac.
"Moramo da razdvojimo direktne donacije od kredita i da vidimo uslove pod kojiima ćemo te kredite dobiti", rekla je ona.
Izvještači iz Brisela sa donatorske konferencije za pomoć Srbiji i BiH javljaju preko društvenih mreža o do sada prikupljenim sredstvima.
Prenosimo koliko je koja zemlja i organizacija navela da će dati novca za pomoć područijima stradalim u majskim poplavama.
Štefan File: Evropska komisija daje 195 miliona evra, od toga 72 miliona već dato. 123 miliona za dalju rekonstrukciju, 95 miliona za BIH, 90 miliona Srbiji, 10 miliona za saradnju.
Slovačka: 260.000 evra do sada, daje još 400.000 (na pola između BiH i Srbije).
Kanada: 800.000 dolara do sada, 400.000 do sada za Save the Children
Mađarska: još 1 milion evra za BiH i Srbiju.
Svajčarska: za poplave 11.8 miliona evra.
Hrvatska: važna regionalna perspektiva, paradoksalno katastrofa nas je povezala, daće 1.350.000 evra za poplave uglavno u BiH.
Češka: 400.000 evro za energetiku (oko milion kad se sabere vlada i NVO)
Grčka: već dali 100.000 evra za BiH, 200.000 Srbiji. Stavros Niakos Fondation je dala takođe novac kroz Crveni krst i Mozaik. Neće više davati.
Rumunija: do sada 200.000 euro, daće još 100.000 dolara.
Turska: do sada 3 miliona dolara za BiH, 200.000 dolara za Srbiju. Jos 2 miliona dolara za BiH i 1.300.000 za Srbiju.
Bugarska: do sada dali nekoliko stotina hiljada, daće jos 50.000 evra za Srbiju, isto toliko za BiH.
Alžir: već dali 500.000 za Srbiju i toliko za BiH.
Austrija: do sada dala više od 4 miliona evra za obije zemlje za 2014 godinu.
Azerbejdžan: do sada 1 milion dolara za obije zemlje, odlučuju da li će da usliše dodatne zahtjeve od BiH i Srbije.
Danska: daće 7 miliona evra za slijedežu godinu.
Kina: nije navedena cifra
Indonezija: 100.000 za BiH i isto toliko za Srbiju.
Italija: 2 miliona evra za obije zemlje.
Japan: do sada 300.000, daće po 5 miliona evra svakoj zemlji bazirano na planu za rekonstrukciju i zahtjevima prema Japanu.
Maroko: 200.000 doalra da podjele dvije zemlje, otvoreni za još.
Norveška: Ukupno oko 9 miliona evra za obije zemlje.
Albanija: 200.000 evro, po pola svakoj zemlji kroz grantove.
Poljska: 270.000 evro kroz poljske organizacije koje rade sa lokalnom partnerima (samo Obrenovac u Srbiji).
Rusija: do sada donirao NIS, ruska crkva dali preko milion, 30.5 miliona će da daju (ili su dali nije jasno)
Švedska: samo za poplave po 2 milona evra za obije zemlje
SAD: 16,5 miliona dolara
Velika Britanija: 2 miliona fontu, dogovoriće se sa vladama za šta
Makedonija: dali do sada po 100.000 evra, za BiH, Srbiju i Hrvatsku, dali više od 100 hiljada vera za određene organizacije
Kosovo: nude ljudske resurse i ostalu pomoć.
Među najvećim donatorima je bila Evropska banka za obnovu i razvoj koja je Srbiji već stavila na raspolaganje preko 300 miliona evra za obnovu javnog sektora, a BiH 58 miliona evra, dok je obijema zemljama odobreno još po 100 miliona evra za potrebe malih i srednjih opština u otklanjanju posljedica poplava.
Evropska investiciona banka je na konferenciji saopštila da je za Srbiju odobreno 170 miliona evra, a za BiH 90 miliona evra, Međunarodni monetarni fond je najavio 95 miliona za BiH, Svjetska banka, pored ostalog, 200 miliona evra pozajmica Srbiji za mala i srednja preduzeća, 100 miliona za obnovu energetike i poljoprivrede, kao i 200 miliona BiH za srednja i mala preduzeća, Razvojna banka Savjeta Evrope je BiH odobrila pozajmice od 69 miliona, a Srbiji u visini od 32,5 miliona za podršku malim i srednjim firmama.
Međunarodna finansijska korporacija, članica Svjetske banke, je odobrila zajedno Srbiji i BiH 370 miliona za obnovu infrastrukture i privrede. Kako je na kraju donatorske konferencije rekla komesarka za vanredne situacije Kristalina Georgieva, sredstva je obećalo više od 80 zemalja i međunarodnih organizacija.
Brisel - Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović ocijenila je večeras za Srnu u Briselu da je donatorska konferencija u Briselu bila uspješna, jer su EU, ali i pojedinačne zemalje donatori obećali ogromna sredstva.
"Iskazana je ogromna dobra volja da se pomogne našem prostoru. Svi zajedno su pokazali solidarnost, kako zemlje EU, tako i van nje, da se pomogne u saniranju teškog stanja u BiH i u Srbiji", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je podsjetila da je ranije isticala da su donacije samo jedan od izvora finansiranja i da neće potpuno riješiti probleme.
Cvijanovićeva je podsjetila da je komesar za proširenje EU Štefan File ukazao da je kratkoročna pomoć prioritetna.
Ona je napomenula da je Vlada Republike Srpske još tokom izrade procjena štete Svjetskoj banci, EU i UNDP-u ukazala da su prioriteti izgradnja škola do početka školske godine, omogućiti povratak ljudi kućama, ali i obnoviti sve institucije da bi građani mogli da ostvaruju svoje potrebe.
"Donatori su svjesni činjenice da za veoma kratko vrijeme moramo djecu poslati u škole i da se sada ti objekti koriste za humanitarni smještaj onim ljudima koji se nisu vratili u svoje domove", kaže Cvijanovićeva.
Govoreći o transparentnosti utroška donatorskih sredstava, Cvijanovićeva je naglasila da je uspostavljen Fond solidarnosti za obnovu Republike Srpske za koji je vezan Jedinstveni registar štete iz kojeg će svako domaćinstvo koje je dobilo pomoć moći da vidi iz kojih sredstava je to obezbijeđeno.
"Dakle, nešto slično će se morati uspostaviti i na nivou međunarodnih donatora i očekujemo da će njihova kontrola biti adekvatna. Za Republiku Srpsku mogu da garantujem da će utrošak sredstava biti onakav kakav treba da bude - transparentan i u skladu sa svojom namjenom", naglasila je predsjednik Vlade Srpske.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović rekao je da je zadovoljan rezultatima Donatorske konferencije u Briselu jer su prikupljena značajna sredstva.
On je zadovoljan i pokazanom saradnjom u regionu i Evropi.
"Zadovoljan sam, Srbija je dobila nešto ispod milijardu evra, BiH nešto više od 800 miliona evra, to su solidne sume", rekao je Izetbegović Tanjugu i dodao da se s tim sredstvima može uraditi "ozbiljan posao".
On je ukazao da su ta sredstva većinom krediti, ali "sa takvim uslovima da je to skoro na nivou granta" (bespovratna pomoć).
Izetbegović je rekao i da se pokazala velika solidarnost i saradnja Srbije i BiH i ljudi koji su se nasli u nesreći.
"U BiH se pokazao poseban refleks, desilo se da hrvatska sela primaju kompletna bošnjačka sela u kuće, pokazala se solidarnost i novo prijateljstvo, što budi nadu i entuzijazam u BiH", rekao je Izetbegović.
Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić izjavio je poslije donatorske konferencije da je Srbiji i BiH na raspolaganju oko 1,7 milijardi evra sredstava po različitim osnovama.
"To je novac na koji mogu da računaju obe zemlje po različitim osnovama. Nešto su direktne donacije država, nešto su povoljni krediti, nešto su krediti koje do sada nismo iskoristili pa će biti preusmereni. U sve ovo nije uračunat Fond solidarnosti EU za koji tek treba da konkurišemo", rekao je Nikolić za B92 nakon konferencije.
Nikolić je naveo da je ponosan što je Srbija predložilia održavanje donatorske konferncije i da se ovim pokazalo koliko je saradnja između Srbije i BiH dobra.
"Svi donatori su dobro obavešteni o razmerama katastrofe koja nas je pogodila i videli su da nismo preuveličali štetu koja je nastala", rekao je Nikolić.
Kada se uzmu donacije, kao i povoljni krediti koji su nam stavljeni na raspolaganje, Nikolić je ocijenio da je ponuđena pomoć dosta veća od očekivane.
"Sada je najvažnije da i Vlada Srbije odredi proverene ljude koji će voditi računa kako će se ova pomoć trošiti. Za šest meseci imaćemo novu donatorsku konferenciju na kojoj će se proveriti kako je novac potrošen", rekao je Nikolić.
Nikolić je nakon donatorske konfernecije poručio da građani iz ugorženih područja nemaju razloga za zabrinutost i da će im domovi biti obnovljeni, ne do zime, već do jeseni.
"Ovo šta smo danas dobili će znatno relaksirati pozijicu vlade i pomoći će da uđemo u radove i obnovu. Za dva do tri meseca niko neće imati razloga da protestuje i da brine. Nećemo se s ovim igrati, niti šaliti. Od ovoga ne zavisi samo gde će građani dočekati zimu, već i da li ćemo mi izgubiti obraz", poručio je Nikolić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.