Prese: Kako je Balkan postao regrutni centar IS

Beč - U regionu u kojem rane rata početkom 90-tih još uvijek nisu zacijeljene, eksplozivna je mješavina ekonomsih, političkih i socijalnih faktora povod su koji mlade tera u zagrljaj ekstremista, tvrdi danas bečki dnevnik "Prese".

Veliki izazov je nezaposlenost mladih, upozorava Vedran Džihić sa Austrijskog instituta za međunarodnu politiku.

On je ukazao da nezaposlenost mladih na Balkanu iznosi 50 odsto, a u BiH čak 63 procenata, što je najviše vrednost u svijetu.

"Većina mladih u Bosni živi kod roditelja, nema perspektive pristupanja EU ili poboljšanja životnih uslova. Takođe pristup tržištu rada još uvijek je organizovan od strane strančakog aparata", naglasio je Džihić dodajući da je slično i na Kosovu.

I sa Kosova se pretežno neobrazovani, nezaposleni i muškarci, koji su se ogrešili o zakon, iz razorenih porodica, priključuju samoproglašenoj Islamskoj državi.

Oni bježe od porodičnog nasilja, problema u braku, dugova, narkotika, alkohola i krivičnih dijela, te su u potrazi za partnerom, izazovima.

"Prese" podsjeća da je početkom juna "Hajat media centar", propaganda mašinerija džihadista takozvane Islamske države objavio vidio, sa grupom naoružanih koji najavljuju talas terorističkih napada u Srbiji, Kosovu, Albaniji i Makedoniji uz poziv muslimanima na Balkanu da slijede "poziv kilafata", to jest da uspostave islamski sistem.

List ukazuje da u redovima IS u Siriji ili Iraku najveću grupu stranih boraca čine, prema izvještaju "Sufan grupe", građani Bosne i Kosova.

Do oktobra bilo je 330 boraca iz Bosne, a sa Kosova 232.

Prema "Sufan-u" sa Balkana se 875 osoba priključilo IS.

BiH i Kosovo su, u poređenju sa drugim evropskim zemljama, nadprosečno zastupljeni.

Na milion stanovnika na Kosovu dođe 125 boraca, a u BiH 85, podvlači "Kosovski centar za bezbjednosne studije".

Poređenja radi u Belgiji, koja se bori, takođe, sa radikalizacijom svojih građana, na milion stanovnika dođe 41 borac Islamske države.

Regrutovanje na Balkanu funkcioniše samo delimično preko interneta - onlajn sadržaj služi asmo kao multiplikator, tvrdi nevladina organizacija "Atlatinc Initiative".

"Prese" ukazuje da je u BiH, kao i na Kosovu, Saudijska Arabija dala velikodušne donacije za izgradnju infrastrukture i humanitarne organizacije posle rata 90-tih, čime je sebi obezbjedila zančajan uticaj.

Time je saudijski vehabizam godinama dobijao na uticaju.

Problem postaju sve više salafistički propovedači, koji u "podzemnim" zajednicama šire svoje ultraortodoksne stavove.

Ta "legla radikalizacije", kako iz naziva "Atlantic Initiatine", popunjavaju rupe socijalnog, zdravstvenog i obrazovnog sistema, koje vlade ekonomski slabijih zemalja nisu u stanju da zatvore, dodaje list.

Dnevnik ukazuje da EU povećava pritisak na BiH, te, kako bi zatvorila slavine novca teroristima, Brisel namjerava da usposatvi "crne liste" zemalja koje olakšavaju finansiranje terorista.

Prema izvještajima, kako dodaje "Prese", BiH je jedina evropska država na toj listi, pored već uobičajenih Avganistana, Irana, Iraka, Jemena, Sjeverne Koreje, Sirije, Gvajane, Laosa, Ugande i Vanuatua.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.