Politika podebljala probleme na granici

BANjALUKA, SARAJEVO - Dok predložena stručna grupa koja bi trebalo da bude desna ruka Komisiji za granicu BiH čeka zeleno svjetlo kako bi mogli početi da rade na identifikaciji te obilježavanju granice sa susjednim državama, upućeni u problematiku više vjeruju da će i ovaj pokušaj završiti neslavno, uglavnom zbog političkih odnosa.

Iako je najviše priče i usmenih najava pregovora od kojih na kraju, ipak, nije bilo ništa, u proteklim mjesecima bilo u vezi sa spornim tačkama na granici sa Srbijom, još nisu riješena ni sva otvorena pitanja na liniji koja BiH dijeli od Hrvatske i Crne Gore.

Savjet ministara je u oktobru 2020. imenovao novi saziv domaće Komisije za granicu BiH, a prva konstitutivna sjednica je održana narednog mjeseca. Sagovornik “Glasa” iz Ministarstva civilnih poslova BiH, u okviru kojeg funkcioniše ova komisija, ističe da u proteklim mjesecima nije bilo nekih većih pomaka. Smatra i kako je teško očekivati da se nešto spektakularno i desi u narednom periodu, imajući u vidu aktuelnu političku situaciju u BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori.

- Nekih pregovora i dogovora jeste bilo u proteklim godinama, ali ništa od toga nije privedeno kraju i čisto sumnjam da će se nešto promijeniti po tom pitanju i u danima koji su pred nama. Ipak, stručnjaci iz BiH koji su okupljeni u komisiji nastavljaju da rade svoj posao. Trenutno se čeka da stručna grupa dobije saglasnost Savjeta ministara BiH. Kada i ako do toga dođe detaljnije ćemo planirati buduće aktivnosti, te prijedloge prema nadležnima i dalje korake - istakao je naš sagovornik, podsjećajući da o granici sa Hrvatskom i Srbijom priča traje deceniju i po.

Prema prijedlogu odluke o imenovanju stručne grupe za učestvovanje u radu zajedničkih tijela za identifikaciju i obilježavanje granice BiH sa susjednim zemljama činiće je šest članova, od kojih dva iz Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove te četiri iz Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove.

Plan je da oni, kako je navedeno u odluci u koju je “Glas Srpske” imao uvid, obavljaju stručne i uže specijalističke poslove vezane uz identifikaciju i obilježavanje granične linije te izradu graničnih dokumenata unutar zajedničkih radnih tijela sa susjednim državama. U obrazloženju piše i da je i odlukom o osnivanju Državne komisije za granicu BiH regulisano da Komisija može, uz saglasnost ministara, osnivati zajednička radna tijela sa susjednim državama za razmatranje pitanja iz svoje nadležnosti.

Kod definiranja prijedloga vodilo se posebno računa da se, istakli su, ispoštuju principi visoke stručnosti u oblasti geodetskih i imovinsko-pravnih poslova te da postoji nacionalna izbalansiranost.

- Njihov zadatak jeste to da sa stručnim grupama susjednih država usaglasi prijedlog granične linije, te istu stručno opiše i prijedlog dostavi Komisiji za granicu BiH na dalje postupanje - pojasnili su u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Posljednja sjednica diplomatske komisije za granicu između Srbije i BiH bila je u junu 2010. godine u Beogradu. Dužina neutvrđenog dijela granice je oko 300 kilometara, a tu su sporne četiri tačke, odnosno hidrocentrale “Bajina Bašta” i “Zvornik”, dio pruge Beograd - Bar koja prolazi kroz BiH, te opštine Priboj i Rudo. A prema riječima upućenih, godinama nije bilo ozbiljnijih sastanaka ni sa Hrvatskom, dok sa Crnom Goru ima napretka.

Troškovi

Za rad stručne grupe koja je, prema podacima iz odluke koja je dostavljena u fazu konsultacija, trebalo i ranije biti formirana, na godišnjem nivou biće potrebno 40.000 maraka, od čega 16.000 na ime naknada, a oko 20.000 KM za putovanja u zemlji i inostranstvu te obilaske granice. Novac za te namjene trebalo bi da bude obezbijeđen u budžetu institucija BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.