Planovi za razvoj Nacionalnog parka "Sutjeska"

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Planovi za razvoj Nacionalnog parka "Sutjeska"

Trenutni status Parka je "ni preduzeće, ni javna ustanova", što onemogućuje realizaciju dugoročne strategije razvoja turizma u "Sutjesci" i zaštitu živog svijeta i kulturno-istorijskog nasljeđa

"Bespresedansko miješanje čovjeka u prirodu narušilo je krhku ekološku ravnotežu, zahvaljujući kojoj je Zemlja živjela milijardama godina i bila jedinstveno iskušenje za evoluciju savjesti. Danas se znanje povećava, a mudrost smanjuje"... Zapisao je ovo uvaženi naučnik dr Karan Sing, upozoravajući da je priroda najveće blago koje ne znamo čuvati. Nacionalni park "Sutjeska", kao jedno od najvećih prirodnih blaga Republike Srpske decenijama nastoji da sačuva svoju iskonsku ljepotu. Međutim, problema je na svakom koraku, a posljednjih godina najveći su oni pravne prirode, koji nikako da regulišu konačni status Nacionalnog parka. Zbog toga rukovodstvo ove ustanove, predvođeno novoizabranim direktorom Zdravkom Radovićem sa razumljivim nestrpljenjem očekuje konačno usvajanje Zakona o nacionalnim parkovima, koji će definisati pravni i društveni status parka i omogućiti im mnogo lakši rad. Trenutni status Parka, kazao je Radović, je "ni preduzeće, ni javna ustanova", što onemogućuje realizaciju dugoročne strategije razvoja turizma u "Sutjesci" i zaštitu živog svijeta i kulturno-istorijskog nasljeđa. Napominjući da je "Sutjeska" najstariji park u BiH, ali po bogatstvu flore i faune među najbogatijim prirodnim područjima u Evropi, Radović ističe da se park prostire na više od 17 hiljada hektara površine, od kojih 66 odsto čine šume. Nacionalni park oivičen je rijekama Pivom, Drinom, izvorišnim tokom Neretve, kao i planinskim masivima Bioča, Vučeva, Maglića, Vokujaka, Lebršnika i Zelengore. Sve što se tamo vidi, može se opisati samo jednom riječju - ljepota! Kao rijetko gdje, ovdje se može vidjeti i svim čulima osjetiti ljepota prirode, huk i mistična tišina šume, žubor kristalno čistih rijeka i potoka, čija voda je idealna za piće, zov divljači, korak medvjeda, kliktaj orla... Pogled s Maglića, najvišeg planinskog vrha u BiH, smještenog 2.386 metara pod oblacima, nezamjenjiv je. Jednako kao i užitak na jezerima Zelengore, takozvanim "gorskim očima". Osam nevjerovatnih jezera - Orlovačko, Štirinsko, Kotlaničko, Donje bare, Gornje bare, Crno, Bijelo i Trnovačko jezero izuzetan su turistički potencijal ovog kraja. - Imamo prašumu "Perućicu", jedinstven prirodni rezervat u Evropi, a na relativno malom prostoru je zastupljeno preko 2600 biljnih vrsta, od kojih su mnoge endemi, dok spisak ptičjih vrsta uključuje i devet vrsta djetlića, što predstavlja 90 odsto ove familije u Evropi - rekao je Radović. Tu je i oko 100 vrsta jestivih gljiva i divljači, što prostor između planina Vučeva, Zelengore i Maglića, stavlja u sami vrh jedinstvenog biodiverziteta. Nacionalni park "Sutjeska" ima i bogato kulturno-istorijsko nasljeđe. Ovdje se 1943. godine vodila jedna od najpresudnijih bitaka Drugog svjetskog rata, poznata kao "Bitka na Sutjesci". U spomen na tu veliku bitku, na Tjentištu je izgrađen memorijalni kompleks, čiji je centralni dio monumentalni spomenik, rad akademskog vajara Miodraga Živkovića. Zbog svih tih dragocjenosti, čija je zaštita prekinuta posljednjim ratom (a infrastruktura stradala), na Tjentištu su više puta nadležnim ministarstvima, ukazivali na potrebu ozbiljnijeg pristupa u zaštiti ovog područja. - Iz resornih ministarstava Vlade Republike Srpske nam je potvrđeno da je završena izrada novog Zakona o nacionalnim parkovima i strategije zaštite biodiverziteta, pa ćemo, konačno, znati jesmo li javna ustanova ili preduzeće. Zbog starih zakonskih nedorečenosti, mi to sada ne znamo, pa ne dobijamo nikakvu budžetsku podršku od Vlade - tvrdi Radović. Oko 80 zaposlenih u "Sutjesci" ne može, bez pomoći države, preuzeti obiman posao zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog blaga, na području koje predstavlja istinski dragulj prirode. Nacionalni park "Sutjeska" jedan je od najvrednijih turističkih bisera Republike Srpske. Trenutno, "Sutjeska" ima 400 ležajeva, u trokrevetnim sobama nedavno renoviranog hotela "Mladost" i Omladinskog centra. Ovdje se nalazi i odličan sportsko-rekreacioni centar, sa najvećim otvorenim bazenom na Balkanu. Nekadašnji biser Tjentišta - hotel "Sutjeska" gotovo je uništen i njegova sanacija zahtijeva ulaganja od oko dva miliona maraka. Njegovom opravkom, gosti Nacionalnog parka imali bi na raspolaganju još 170 kreveta. - Naši planovi su veliki. Jedan od najvažnijih i najhitnijih projekata je sanacija oštećenog i zapuštenog Muzeja Bitke na Sutjesci. Neophodno je i čišćenje i obnova drugih spomenika, posvećenih bitkama iz Drugog svjetskog rata. Tu su i projekti ekološki zdrave hrane, jer se na padinama Zelengore, Maglića i Volujaka, nalaze katuni i ovčarnici - rekao je Radović. Prema njegovim riječima, u planu je i kvalitetno unapređenje ugostiteljskih usluga. Radović ističe da će u 2008. godini biti završen projekat "Botaničke bašte", koji finansira italijanska pokrajina Lombardija. Naime, na mikroprostoru, od hotela "Mladost" do spomenika na Tjentištu, prenesene su autohtone biljne vrste iz njihovog staništa u parku "Sutjeska" i one će, kao ogledna bašta, služiti naučnicima, đacima i studentima, šumarima i biolozima. Što se tiče sanacije oštećenog hotela "Sutjeska", kazao je Radović, nije isključeno ni davanje koncesija zainteresovanim partnerima, jer su u ovaj objekat potrebna velika ulaganja. U strategiji razvoja Nacionalnog parka "Sutjeska", koji se, odnedavno, nalazi u porodici Evro parkova, svoju šansu vide i u proširenju granica Parka na kompletnu planinu Vučevo i kanjon rijeke Tare, poznate po raftingu, što bi doprinijelo razvoju turizma, od koga na Tjentištu, puno očekuju. Ovdje sa nadom gledaju u Vladu Republike Srpske, koja je najavila ulaganja četiri miliona maraka u "Sutjesku", od čega bi polovinu novca obezbijedila Srbija. Drago TODOROVIĆ PUT I STRUJA Brojni turistički operateri su zainteresovani za dovođenje turista na Tjentište, međutim, problem puta Čemerno-Tjentište ih u tome sprečava. Poslovanje Parka otežava i nepouzdano napajanje električnom energijom, naročito zimi, što sve skupa limitira planove rukovodstva ove ustanove. FESTIVAL Nedavno je rukovodstvo Nacionalnog parka "Sutjeska" razgovaralo sa rukovodstvom opštine Foča, te organizatorima "Guče" i "Egzit festivala" o organizovanju "Festivala čiste energije" na Tjentištu. Ova kulturna, muzička manifestacija, značajno bi promovisala prirodno i kulturno-istorijsko blago u "Dolini heroja" na Tjentištu. PERUĆICA Sigurno najvredniji biser u sklopu Nacionalnog parka "Sutjeska" je strogo zaštićeni rezervat "Perućica", jednu od rijetkih sačuvanih prašuma u Evropi. Još davne 1938. godine, šumari su u slivu rječice Perućice, u uvali između Maglića, Volujaka i Sniježnice, pronašli prekrasne bukve, jele i smreke, čija je visina dostizala više od 50 metara. Godine 1954. ovo područje stavlja se pod zaštitu države kao prirodni rezervat. Perućica ima i jedno ogromno blago - vodopad Skakavac, koji se u srcu prašume stropoštava sa 70 metara visine. U rezervatu je sve prepušteno prirodi. Rađanje, život, umiranje, ponovno rađanje, sve se odvija bez intervencije čovjeka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.