Petar Ivancov, ambasador Rusije u BiH, za Glas Srpske: NATO ne bi donio ništa dobro BiH

Niko ne može da na osnovu argumenata kaže na koji bi način eventualno članstvo BiH u NATO-u moglo biti korisno. BiH nije ni od koga ugrožena i neutralan stav bi značio da ne mora da ulazi u vojne konflikte u kojima bi morali učestvovati kao članica NATO-a. Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ambasador Rusije u BiH Petar Ivancov.

* GLAS: Ruska Federacija je izdvojila mišljenje na sjednici Upravnog odbora PIC-a zbog zaključka da je budućnost BiH u NATO-u?

IVANCOV: Glavni zadatak djelovanja PIC-a treba da bude pomoć u primjeni Dejtonskog sporazuma i kontrola njegovog sprovođenja. Samo ta pitanja treba da budu razmatrana na sjednicama PIC-a. U posljednje vrijeme, međutim, vidimo da naši zapadni partneri na dnevni red sjednica PIC-a stavljaju pitanja koja su u njihovom, a ne u interesu BiH. Ovog puta oštru polemiku izazvalo je pitanje približavanja BiH ka NATO-u jer se ono ne odnosi na primjenu mirovnog sporazuma. Polazeći od toga da u BiH ne postoji jedinstvo o eventualnom članstvu BiH u NATO-u, smatramo da se radi o pritisku međunarodne zajednice na lokalne političare. To nije u redu. Imali smo oštru polemiku i na kraju smo rekli da mi imamo svoj poseban stav o tome i izdvojili mišljenje.

* GLAS: Kakvi su bili stavovi ostalih članica PIC-a?

IVANCOV: Članstvo u NATO-u ne odgovara interesima BiH i za to ima nekoliko razloga. Više puta sam razgovarao sa svojim kolegama i niko od njih mi nije mogao pojasniti na koji način eventualno članstvo BiH u NATO-u može biti korisno. Glavni argument je bezbjednost i stabilnost. Bezbjednost od koga? Ne vidim nikakve pretpostavke da je BiH ugrožena od svojih komšija. Smiješno je govoriti da Rusija može ugrožavati bezbjednost BiH. Postoji problem terorizma, ali u toj borbi nije važno da li je zemlja u NATO-u ili ne. Govori se i o ekonomskoj i političkoj stabilnosti, a ja pitam kakve veze NATO ima s tim. Naravno da smo bili usamljeni u stavu u vezi sa putem BiH u NATO. Sve članice PIC-a osim Japana i Rusije su u NATO-u. Jedna od njih je bila konstruktivnija, dok su stavovi drugih država bili čvrsti.

* GLAS: Da li RS ima pravo na referendum kada je riječ o ulasku BiH u NATO zbog same činjenice da su još živa sjećanja Srba i sa obje strane Drine na bombardovanje ovih prostora koje su vršile snage NATO-a?

IVANCOV: RS ima pravo na sprovođenje takvog referenduma. Jasan je stav rukovodstva RS da se protivi ulasku u NATO i on je identičan zvaničnom stavu Beograda. Apsolutno ste u pravu da postoji negativan stav srpskog naroda prema NATO-u zbog bombardovanja 1995. i 1999. godine, jer su ta bolna sjećanja još živa. Moj stav je racionalan. Neutralna pozicija više odgovara ne samo interesima RS nego i cijele BiH. To bi BiH dalo šansu da razvije dobre odnose sa zapadnim državama i da ima dobre odnose sa Rusijom. Neutralan stav bi značio i da BiH ne ulazi u vojne konflikte u kojima bi morali učestvovati ako bi postali članica NATO-a, jer sve države alijanse imaju zajednički odgovor. To bi značilo da BiH mora da učestvuje u konfliktima koji nemaju nikakve veze sa njenim interesima. Imate pozitivan primjer bivše Jugoslavije koja je sve vrijeme svog postojanja nakon Drugog svjetskog rata bila apsolutno neutralna država. Sada imate pozitivan primjer Srbije koja se takođe izjasnila da ima neutralan status. Ni nikada nismo predložili BiH, Srbiji ili bilo kojoj državi bivše Jugoslavije da pristupe u neke vojnopolitičke alijanse koje su stvorene na prostoru nekadašnjeg Sovjetskog Saveza.

* GLAS: Kako komentarišete ocjene da Rusija ima previše uticaja u RS?

IVANCOV: Ne radi se o uticaju, nego o visokom nivou odnosa. Naše veze sa RS su snažnije i obimnije nego sa FBiH zbog kulturne, religiozne i duhovne bliskosti naših naroda. Tu su i istorijske veze Srbije i Rusije. Mi puno lakše vodimo razgovore u RS i predstavnici ruskog biznisa kažu da lakše sklapaju poslove u RS nego u FBiH. Stav rukovodstva RS o dešavanjima u BiH, regionu i svijetu nam je bliži, nego stav FBiH. Međutim, mi ne dijelimo BiH i razgovaramo sa svima. Ruski biznis je uspješan i u FBiH i nadam se da će ga biti još više. Drago mi je što smo u dobrim odnosima sa vlastima na nivou BiH, RS i FBiH. Sa svima razgovaramo i imamo dobre odnose.

* GLAS: Kako komentarišete stalno držanje na stolu inicijative o organizovanju "Dejtona dva"?

IVANCOV: Na zvaničnom nivou nijedna država ne govori o promjeni Dejtonskog sporazuma. On je stvorio komplikovan sistem upravljanja državom i kritikovala su ga sva tri državotvorna naroda, ali Dejton je stvorio osnov za miran razvoj BiH i obezbijedio balans između tri konstitutivna naroda i dva entiteta. Ako bi bio mijenjan, nikada se ne bi mogli dogovoriti o novom dokumentu takve vrste. Dejton je nastao zbog pritiska međunarodne zajednice, ali je omogućio BiH kao suverenoj i nezavisnoj državi da bude članica svih važnih međunarodnih organizacija. Međunarodna zajednica ne može diktirati suverenoj državi nove dokumente. Državno uređenje može biti promijenjeno ako se saglase sva tri naroda i dva entiteta. Zato vjerujem da ćemo još dugo godina biti u okviru Dejtonskog sporazuma.

* GLAS: Smatrate li da bi bilo bolje da je postignut konsenzus u vezi sa popisom stanovništva?

IVANCOV: Nisam dobro upoznat sa svim zakonodavnim rješenjima i neću davati ocjene da li je direktor Agencije za statistiku BiH bio u pravu ili ne, ali je odluka produbila raskol u BiH. Ovo pitanje je osjetljivo za sva tri naroda i prema mom mišljenju tako važne odluke morale bi biti donesene zajednički, jer ćemo u suprotnom imati situaciju da će pitanja koja donosi popis biti različito tumačena u različitim dijelovima BiH. To je drugi slučaj konflikta u posljednjih nekoliko mjeseci jer je bez saglasnosti RS bio pokušaj objavljivanja mehanizma koordinacije. Slično je i sa ovom odlukom Agencije za statistiku BiH.

OHR nema nikakvu ulogu

* GLAS: Kako gledate na pozive nekih domaćih zvaničnika OHR-u da reaguje u kriznim situacijama?

IVANCOV: To je jedan od najvažnijih razloga zbog kojih već godinama govorimo da je neophodno zatvoriti OHR. On je imao pozitivnu ulogu u prvoj godini nakon potpisivanja mirovnog sporazuma obezbjeđujući primjenu tog dokumenta. Visoki predstavnik i OHR sada apsolutno nemaju realnu ulogu. Primjer je Mostar, gdje oni već godinama pokušavaju pomoći lokalnim političarima da riješe to pitanje, ali ne uspijevaju. To potvrđuje naš stav da sva otvorena pitanja unutar BiH moraju rješavati lokalni političari. U ovom kontekstu uloga visokog predstavnika je više negativna, jer umjesto da političari nađu kompromis, ponekad se obraćaju visokom predstavniku da on riješi to pitanje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.