Pašalić: Šume su vlasništvo Srpske, a ne BiH

BANjALUKA - Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama čiji je cilj preciznije definisanje imovine javnog preduzeća "Šume Srpske", definisanje načina čuvanja šumskih drvnih sortimenata oduzetih u inspekcijskom nadzoru i proširenje mogućih poslovnih i organizacionih oblika izvođača radova u šumarstvu.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je u Narodnoj skupštini u završnoj riječi o ovom prijedlogu zakona da su šume vlasništvo i svojina Srpske, a ne BiH.

On je to rekao odgovarajući na to što je poslanička grupa "Zajedno za BiH" predložila amandmane na ovaj prijedlog zakona radi usklađivanja njegovih odredaba sa Ustavom BiH.

Prema njegovim riječima, problema, kriminala, korupcije i političkih uticaja u šumarstvu Srpske ima, ali resorno ministarstvo čini sve da toga bude što manje i da se više radi na rješavanju brojnih krivičnih i prekršajnih prijava u tom sektoru.
On je izrazio zadovoljstvo što nijedno šumsko gazdinstvo nije obustavilo proizvodnju tokom krize sa virusom korona.

Kada je riječ o goloj sječi stabala na Kozari na površini od 85 hektara, ministar poljoprivrede je podsjetio da se na toj planini 2018. godine dogodilo nevrijeme i "snjegolom" koji je izvalio stabla.

On je rekao da su na tom planu stručnjaci savjetovali da se šuma mora krčiti tamo gdje je 60 odsto stabala odvojeno od zemljišta jer može nastupiti velika šteta.
- Sječa je bila potrebna jer je postojala opasnost od te situacije i jer je moglo doći do požara ili prenamnoženja potkornjaka - rekao je Pašalić i naveo da je jedan dio površine nakon sječe već pošumljen, te da će u narednom periodu biti pošumljena i preostala površina.

On je dodao da se u Srpskoj godišnje pošumi oko 800 hektara površina.

Kada je riječ o tvrdnjama iz Udruženja "Eko zona Šipovo" da će izmjene ovog zakona dovesti do nelegalne sječe šume, kao i da su ugroženi lokalni vodotoci zbog gradnje malih hidroelektrana, Pašalić je rekao da se to ne tiče izmjena ovog akta, ali da o zaštiti biodiverziteta treba govoriti i time se baviti.

Pašalić je rekao da predložene izmjene i dopune Zakona o šumama imaju za cilj preciznije definisanje imovine javnog preduzeća "Šume Srpske", definisanje načina čuvanja šumskih drvnih sortimenata oduzetih u inspekcijskom nadzoru i proširenje mogućih poslovnih i organizacionih oblika izvođača radova u šumarstvu.

Obrazlažući u Narodnoj skupštini Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, Pašalić je podsjetio da je Savez opština i gradova u dosadašnjem periodu insistirao na izmjenama zakona koje su se odnosile na način utroška sredstava koje Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske" uplaćuju jedinicama lokalne samouprave na ime korišćenja šumskih resursa, što je izmjenama i dopunama prihvaćeno.

- Najznačajnije razlike između nacrta i prijedloga ovog zakona, koji su rezultat skupštinske i javne rasprave, ogledaju se u tome da je propisan rok za evidentiranje šumske štete, a precizirani su i drugi osnovi za krčenje i trajnu promjenu namjene šuma - rekao je Pašalić.

On je dodao da je precizirana i dokumentacija koju je stranka dužna dostaviti, uz zahtjev za pribavljanje saglasnosti za krčenje šume ili trajnu promjenu namjene šumskog zemljišta, a propisuje se i svrha za koju se mogu koristiti sredstva dobijena izuzimanjem zemljišta iz šumske proizvodnje, a koja su prihod budžeta jedinica lokalne samouprave.

U obrazloženju se navodi da je propisan i način utvrđivanja neophodnog minimuma šumskih drvnih sortimenata koji se obezbjeđuju lokalnim privrednim subjektima za mehaničku preradu drveta.

Predloženim izmjenama precizirana je promjena namjene šumskog zemljišta.
- Prošireni su slučajevi u kojima se plaća naknada za izuzimanje zemljišta iz šumske proizvodnje, tako da se osim korisnika eksproprijacije predloženim izmjenama i dopunama uvodi obaveza plaćanja naknade i za koncesionara, za legalizacije izgrađenih stambenih objekata. Definisani su slučajevi u kojima se ne plaća naknada za izuzimanje zemljišta iz šumske proizvodnje - navodi se u obrazloženju izmjena ovog zakona.

Ulaganja i sječa

Poslanik SNSD-a Dražen Vrhovac rekao je tokom poslaničke rasprave o ovoj tački dnevnog reda da je Investiciono-razvojna banka Srpske u oblast drvoprerade do sada uložila oko 126 miliona KM, a u oblast poljoprivrede, šumarstva i ribolovstva 206 miliona KM.

Poslanik SDS-a Nebojša Vukanović izjavio je da bi Srpska u oblastima najbogatijim šumom i mjestima gdje se šuma najviše eksploatiše trebalo da ima barem jednu fabriku namještaja i razvijenu drvnu industriju, dok je njegov stranački kolega Milan Tubin poručio da treba spriječiti sječu stabala kestena u Kostajnici, jer mnogi građani žive od sakupljanja plodova tog drveta.

Šef Kluba poslanika SDS-a Miladin Stanić rekao je da javna preduzeća trebaju i moraju biti održiva i profitabilnija da bi Srpska i građani od njih imali koristi. On je tokom poslaničke rasprave o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama istakao da u "Šumama Srpske" postoji višak zaposlenih zbog stranačkog zapošljavanja.

Stanić je rekao da u javnim firmama, poput "Šuma Srpske", treba suzbiti kriminal i nedomaćinsko poslovanje, ocijenivši da se na rukovodeća mjesta postavljaju poslušnici.

Poslanička grupa "Zajedno za BiH" predložila je amandmane na ovaj prijedlog zakona radi usklađivanja njegovih odredbi sa Ustavom BiH, a Socijalistička partija je predložila amandmane da "Šume Srpske" lokalnim zajednicama uplaćuju od 12 do 12,5 miliona KM na osnovu prodaje šumskih drvnih sortimenata, a ne kao do sada 16,5 miliona KM.

Poslanik PDP-a Draško Stanivuković je rekao da površine pod šumama u Srpskoj treba povećavati po uzoru na EU, te je upitao koliko se radi na pošumljavanju i zaštiti šuma od prirodnih štetočina i šumokradica.

Nenad Bužanin iz Udruženja "Eko zona Šipovo" je u obraćanju poslanicima rekao da izmjene ovog zakona treba usaglasiti sa normativnim aktima EU u oblasti šumarstva što, kako kaže, nije ispoštovano.
On je upozorio da bi usvajanjem ovakvog prijedloga zakona mogla biti legalizovana nelegalna sječa šuma, te je u vezi sa ranijim usvajanjem Zoning plana "Janjske otoke" podsjetio da izgradnja malih hidroelektrana ugrožava vodotokove na području Šipova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.