Padaju presude Suda BiH za ratne zločine

Goran Maunaga
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Padaju presude Suda BiH za ratne zločine

BANjALUKA - Evropski sud za ljudska prava u Strazburu uskoro bi trebalo da donese presudu u korist osuđenih za ratne zločine koji su tužili BiH zbog retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH poslije čega će Sud BiH morati da izvrši reviziju svih predmeta u kojima su izrečene kazne veće od 15 godina zatvora i drastično ih umanji.

Istakli su to advokati koji su podnijeli tužbu Sudu u Strazburu u ime svojih klijenata koji su retroaktivnom primjenom Krivičnog zakona BiH osuđeni na kazne veće od 15 godina.

Problem je nastao zbog toga što su optuženi za ratne zločine procesuirani na osnovu Krivičnog zakona BiH donesenog 2003. godine. Time je napravljen pravni presedan, jer su oni trebali biti procesuirani na osnovu Krivičnog zakona bivše SFRJ s obzirom na to da je on bio na snazi u vrijeme kada su izvršena krivična djela za koja im je suđeno. Na taj način sudovi su im izrekli drastičnije presude, jer je Krivični zakon BiH mnogo rigorozniji od Krivičnog zakona SFRJ. Prema zakonu bivše Jugoslavije, najviša kazna za ratni zločin iznosila je 15 godina, dok je po Krivičnom zakonu BiH maksimalna kazna za isto krivično djelo 40 godina.

Zbog toga je Sudu u Strazburu 11. novembra 2007. godine upućena apelacija kojom se traži da se ponište sve do tada donesene presude Suda BiH i da se obustave svi postupci po Krivičnom zakonu i Zakonu o krivičnom postupku BiH, jer se radi o retroaktivnoj primjeni zakona.

Advokat Milan Romanić kaže da ima četiri branjenika kojima je suđeno ili im se sudi po Krivičnom zakonu BiH.

- Taj zakon se ne može retroaktivno primijeniti, jer nije povoljniji po učinioce krivičnog djela i zato očekujem pozitivnu presudu iz Strazbura - kaže Romanić.

I njegov kolega Predrag Radulović je u grupi advokata koji su podnijeli apelaciju Sudu u Strazburu. On kaže da je primjena Krivičnog zakona BiH odmazda prema ljudima koji su optuženi i osuđeni za ratne zločine.

- To je isforsirano od strane BiH, jer ona želi da ima što više presuđenih Srba na što veće kazne. U Sudu BiH je nemoguća odbrana, jer je većina nas tamo dovedena da bude dekoracija na suđenjima i da zadovolje formu - kaže Radulović i dodaje da vjeruje da će Sud u Strazburu donijeti za njih pozitivnu odluku.

Advokat Fahrija Karkin takođe kaže da ima informacije da će apelacija pred Sudom u Strazburu biti uvažena.

Nosilac aktivnosti u vezi sa upućivanjem apelacije Evropskom sudu za ljudska prava Gojko Kličković rekao je za "Glas Srpske" da će poslije pozitivne odluke iz Strazbura u koju ne sumnja najdalje do jeseni sve presude Suda BiH morati da budu poništene.

- Siguran sam da eksperti međunarodnog prava neće sebi dozvoliti luksuz da se zbog BiH i grupice lobista okrnji ugled i naruši koncept međunarodnog prava - smatra Kličković.

On kaže da su osim poništenja presuda zatražili i da svima koji su učestvovali u poduhvatu retroaktivne primjene zakona, odnosno sudijama, tužiocima, stručnim saradnicima i advokatima, zabrani rad i oduzme licenca.

- Ključni problem je to što su Haški tribunal i Sud BiH nastojali da izbjegnu sve zakone donesene od 1982. do 1992. godine. Prema tim zakonima, koji su temeljni i prema tadašnjem Ustavu ne može se suditi Srbima zato što su oni branili legalne institucije države i vojsku. Zato je donesen Krivični zakon BiH da bi Srbi mogli da odgovaraju - ističe Kličković koji vjeruje da bi u slučaju koji je pokrenut u Strazburu moglo da se nađe kompromisno rješenje, odnosno da se smanje kazne koje je izrekao Sud BiH.

Kličković je istakao da je 13. juna 2004. godine i ekspert međunarodnog prava Antonio Kaseze upozorio BiH da se ne može primjenjivati Krivični zakon BiH.

Četiri zakona

U BiH su danas u isto vrijeme na snazi četiri krivična zakona - zakon bivše SFRJ, entitetski zakoni i zakon na nivou BiH.

Optuženici za ratne zločine pred Sudom BiH već godinama traže da im se sudi po Krivičnom zakonu SFRJ zbog čega su svojevremeno i štrajkovali glađu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.