Politika
Foto: Agencije
BANjALUKA, BEOGRAD - Pune tri decenije od zločinačke akcije "Oluja", koju su avgusta 1995. sprovele hrvatska vojska i policija na teritoriji nekadašnje Republike Srpske Krajine, navršavaju se naredne sedmice, a dok Krajišnici oplakuju stradale, čeznu za rodnom grudom i pamte je koliko i egzodus, Hrvatska slavi te vrele dane kao najslavniju pobjedu u svojoj istoriji.
Oružane snage Republike Hrvatske, uz odobrenje SAD i podršku NATO-a, u sadejstvu sa snagama Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i Armije BiH (A BiH), 4. avgusta 1995. godine, podvukli su iz Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", izvršile su agresiju na Srpsku autonomnu oblast Krajina - sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Baniju, u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine (RSK).
Agresija je izvršena uprkos činjenicama da je ta oblast bila pod zaštitom UN (UNPROFOR, sektori "Jug" i "Sjever") i da su predstavnici RSK dan prije u Ženevi i Beogradu prihvatili prijedlog međunarodne zajednice o mirnom rješenju sukoba.
Protiv krajiških Srba, njih oko 230.000 sa oko 30.000 vojnika, angažovano je oko 200.000 vojnika, od kojih je direktno u operaciji učestvovalo 138.500 pripadnika HV-a, MUP-a i HVO-a. Ako se tome dodaju snage A BiH i NATO-a, agresora je bilo više nego stanovnika u SAO Krajini, a omjer vojnika bio je najmanje sedam naprema jedan u korist agresora.
Hrvatska vojska je već 5. avgusta ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu. Ubrzo je slomljen otpor Srpske vojske Krajine i više od 220.000 krajiških Srba poučenih istorijskim iskustvom, kreće u najveću srpsku "seobu", na istok, kako navode, braći po vjeri i naciji. I kada je prestao svaki otpor, ubijani su ljudi koji nisu htjeli ili mogli sa svojih vjekovnih imanja, ali i oni u izbjegličkim kolonama, i do Une i preko Une, duboko u teritoriju tadašnje Republike Srpske (RS).
Crni rekord
Iz "Veritasa" su u petak, povodom 30 godina od hrvatske vojne akcije "Oluja" i stradanja Srba u RSK, podvukli da se ona smatra završnom fazom kampanje etničkog čišćenja srpskog stanovništva sa prostora Hrvatske.
Prema podacima "Veritasa", ubijeno je ili nestalo 1.903 Srba, od čega 1.247 civila, većinom starih lica (66 odsto), od kojih su tri četvrtine starije od 60 godina.
Među žrtvama se nalaze 564 žene, od kojih su oko četiri petine starije od 60 godina, što je jedan od "crnih rekorda" rata devedesetih prošlog vijeka na prostorima prethodne Jugoslavije. Od ukupnog broja žrtava je rasvijetljena sudbina 1.284 lica, dok se na evidenciji nestalih vodi još 619 lica, od čega 469 civila, među kojima 240 žena.
Oko 1.500 pripadnika Srpske vojske Krajine preživjelo je zarobljavanje, od kojih su mnogi suđeni i osuđeni na kazne zatvora zbog ratnog zločina. Oko 3.200 starih i nemoćnih, koji nisu htjeli ili nisu mogli napustiti ognjišta, na silu su internirani u logore za civile. Krajina je opustošena.
- Američki ambasador u Zagrebu tokom "Oluje" Piter Galbrajt kasnije je priznao da je Zagrebu dat prećutni pristanak za napad, da bi se, po američkoj procjeni, zaštitila enklava Bihać, iako su i Krajina i Bihać bili pod zaštitom UN - poručili su iz "Veritasa".
Međunarodni sud pravde je u presudi iz 2015. akciju "Oluja" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid, jer nije dokazana "genocidna namjera", a Srbija, iako ovlašćena, nije tražila reviziju presude.
- Istovremeno, u Hrvatskoj je nastavljena rehabilitacija ustaštva i istorijski revizionizam, što je kulminiralo koncertom proustaškog pjevača Marka Perkovića Tompsona u Zagrebu pred pola miliona ljudi. Među publikom su bili mladi, državni zvaničnici i pojedinci sa ustaškim obilježjima koji su uzvikivali "Za dom spremni" - upozorili su u petak iz "Veritasa".
Srpska tuga i hrvatsko slavlje
Srbija i Srpska od 2015. godine zajedno obilježavaju godišnjicu "Oluje" kao Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe, a tako će biti i ove godine. Mjesto centralne manifestacije su Sremski Karlovci, kao vjekovno saborno mjesto srpskog naroda, simbol duhovne snage i kulturnog identiteta. Tu će u nedjelju, 3. avgusta, u 19.30 časova biti centralno obilježavanja jednog od najtragičnijih pogroma nad srpskim narodom u novijoj istoriji.
Iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije je saopšteno da 30. godišnjicu "Oluje" obilježavaju pod nazivom "Oluja je pogrom - Pamtimo zauvijek".
- Pamtimo sa tugom i poštovanjem sve žrtve i stradalnike i ostajemo čvrsto posvećeni očuvanju istine, pravde i sjećanja - saopštili su iz ministarstva.
A pogrom je na desetine hiljada Krajišnika rasuo po svijetu. Ipak mnogi od njih su novi dom napravili u Srbiji. Tu i danas čuvaju običaje i tradiciju i prenose s koljena na koljeno istinu o ognjištima i stradanju koje vrijeme niti briše niti umanjuje.
Najveće krajiško selo u Srbiji, kako ga nazivaju, jesu Busije, koje se nalaze nadomak Beograda i koje je već dva puta bilo domaćin zajedničkog sjećanja na te dane u organizaciji republičkih zvaničnika s obje strane Drine.
U Busijama se, prema podacima koje je objavila Radio-televizija Republike Srpske, skrasilo čak 6.000 Srba iz Like, sa Korduna, Banije, Dalmacije i Slavonije. Tu su donijeli suze, tugu i bol, ali i snagu za novi početak. U rodni kraj rijetko odlaze, jer se osjećaju nepoželjno. U Busijama je sagrađeno 1.100 kuća i nova osnovna škola, koju pohađa 300 učenika.
Hrvatska je, s druge strane, ove godine u okviru proslave "Oluje" upriličila i vojnu paradu u Zagrebu, navodeći da je posvećena svima koji su učestvovali u toj slavnoj operaciji.
- Želim da svi budu potpuno svjesni da je ovo pobjeda hrvatskog vojnika, hrvatskog vođstva tog vremena uz minimalnu, zaista minimalnu pomoć iz inostranstva i uglavnom - uz opstrukciju što tu pobjedu čini još većom - rekao je predsjednik Hrvatske i vrhovni komandant oružanih snaga Zoran Milanović.
Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke u Hrvatskoj Milorad Pupovac kaže da je atmosfera u kojoj Srbi u Hrvatskoj dočekuju proslavu 30. godišnjice operacije "Oluja", u kojoj je ubijeno više od 2.000, a protjerano između 200.000 i 300.000 Srba, uobičajena, kao i svake godine, uz dodatak organizovanja vojne parade i koncerta Marka Perkovića Tompsona.
- Već godinama bilježimo govor mržnje prema Srbima. Ta je pojava u nekim periodima intenzivnija, posebno u avgustu, ali se odražava tokom cijele godine - naglasio je Pupovac, ukazujući da je karakter "Oluja" takav da su civili bili najbrojnije žrtve i stradalnici.
Suđenja
Za zločine nad Srbima tokom i poslije "Oluje" pravosnažno su osuđene dvije osobe u Hrvatskoj i to Albanac Božo Bačelić i Srbin Rajko Kričković, dok je u BiH osuđen jedan pripadnik Armije BiH Šefik Alić zbog ubistva zarobljenih krajiških Srba. U Srbiji je 2022. podignuta optužnica protiv četvorice hrvatskih oficira za granatiranje srpske izbjegličke kolone 7. i 8. avgusta 1995. na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti. Iako Hrvatska odbija saradnju, beogradski sud je u avgustu 2024. odlučio da im se sudi u odsustvu. Nastavak suđenja zakazan je za 15. septembar.
Za zločine u "Oluji" sudilo se i pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Iako je prvostepeno utvrđeno da su generali Ante Gotovina i Mladen Markač bili dio udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem etničkog čišćenja Srba, Žalbeno vijeće ih je oslobodilo po svim tačkama.
Mjesta obilježavanja Dana stradanja
2024. Loznica
2023. Prijedor
2022. Novi Sad
2021. Busije (Beograd)
2020. Sremska Rača
2019. Fruška gora
2018. Bačka Palanka
2017. Veternik (Novi Sad)
2016. Busije (Beograd)
2015. Sremska Rača
Program obilježavanja ("Veritas")
PONEDJELjAK, 4. AVGUST Banjaluka
11.00 Hram Hrista Spasitelja - parastos za sve postradale u operaciji "Oluja"
11.45 Kuća Milanovića - otvaranje izložbe "Da se ne zaboravi - 30 godina od egzodusa iz RSK - "Oluja još traje"
12.00 Kuća Milanovića - Tribina "Dani tuge i sjećanja" i promocija novih "Veritasovih" izdanja
UTORAK, 5. AVGUST Banjaluka
10.00 Perduvovo groblje - Polaganje vijenaca na spomenik poginulim Dalmatincima na Dinari
11.00 Novo groblje - Polaganje vijenaca na grob Bore Martinovića
SRIJEDA, 6. AVGUST Novi Grad
Novi Grad
10.00 Hram Sv. apostola Petra i Pavla - Parastos za sve postradale u "Oluji"
10.45 Paljenje svijeća prema "mostu spasa" i spuštanje vijenaca u Unu
Svodna
12.00 - Pomen i polaganje
vijenaca na Spomen-krst u Svodni
ČETVRTAK, 7. AVGUST
Petrovačka cesta (Janjile - Bravsko)
11.00 - Parastos i polaganje vijenaca na Spomen-krst na Petrovačkoj cesti
12.00 - Posjeta Spomen-sobi u Driniću
12.30 - Prijem kod načelnika opštine Drinić
Povezani tekstovi
Kako je Hrvatska stezala obruč oko Krajine i da li je išta naslućivalo "Oluju"
Sjećanja na "Oluju": Živjeli smo i umirali na drumu
Zločin na Petrovačkoj cesti: "Zaliježem i kada iz aviona prskaju komarce"
Kakve su sve sudbine zadesile krajiške porodice i da li će ikada saznati gdje su im najmiliji
"Oluja" iz ugla međunarodnih sudova: Kako je 200 metara promijenilo tok istorije
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
