OHR nije više efikasan u BiH, EU mrkva za ubrzanje reformi

VAŠINGTON - Od pet glavnih uslova neophodnih za transfer vlasti u BiH sa visokog predstavnika UN na visokog predstavnika EU četiri su ispunjena i samo je ostalo pitanje državne imovine, navodi se u diplomatskoj prepisci SAD u dijelu posvećenom BiH dostupnoj na "Vikiliksu".

Osnivač veb sajta "Vikiliks" Džulijan Asanž ispunio je obećanje i uzdrmao američku administraciju objavljivanjem 251.287 dokumenata iz Ministarstva spoljnih poslova SAD.

Listovi "Njujork Tajms", "Gardijan", "Mond", "El Pais" i "Špigl" objavili su na svojim internet sajtovima hiljade povjerljivih dokumenata američkih tajnih službi koje im je dostavio "Vikiliks", kojeg su u nedjelju uveče čim je počeo objavljivanje dokumenata srušili hakeri.

Razgovori o BiH

Kako se navodi na sajtovima tih listova, iz objavljenih dokumenata koje im je dostavio "Vikiliks" saznaje se da su obavještajne službe SAD špijunirale vodeće ličnosti UN, uključujući generalnog sekretara Ban Ki Muna.

Dokumenta se odnose uglavnom na posljednje tri godine i na komunikaciju Vašingtona sa velikim brojem ambasada i konzulata zemalja svijeta.

- Državna imovina ne treba da "blokira cijeli napredak" u BiH, posebno imajući u vidu da aktuelni tim UN u BiH (OHR) nije više efikasan, navodi se u zabilješkama Žan-Davida Levita, diplomatskog savjetnika francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, koju je sa "Vikiliksa" objavio "Gardijan".

Diplomatske zabilješke otkrivaju da Francuska želi da transfer vlasti na instituciju predstavnika Evropske unije izvrši u novembru, jer je približavanje Evropi efikasna "mrkva koja treba da OHRabri Bosance da nastave sa napretkom u sprovođenju neophodnih reformi".

Pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Filip Gordon složio se da aktuelni sistem koji je međunarodna zajednica instalisala u BiH ne radi baš najbolje, ali napominje da će međunarodna zajednica izgubiti kredibilitet ako krene naprijed prije nego su sve potrebne pripreme završene.

On je dodao da se SAD slaže da je potreban određeni oblik "mrkve" da privuče BiH na saradnju.

Francuski diplomata Levit naglašava da oni imaju još dva mjeseca na raspolaganju da isposluju napredak BiH prije donošenja konačne odluke.

Francuz Roland Galaragi, pomoćnik sekretara za kontinentalnu Evropu, rekao je u odvojenom susretu da je "tranzicija cilj broj jedan", naglašavajući da bi za podjelu državne imovine trebalo previše vremena da se riješi. On je apelovao na SAD da podrže raniji prenos ovlašćenja što će otvoriti vrata aspiracijama BiH za veće integracije u institucije EU.

Prema objavljenim diplomatskim spisima, Galaragi je naglasio da je razmimoilaženje između SAD i Bošnjaka koji podržavaju zadržavanje uloge UN, sa jedne strane, i EU i Srba, na drugoj strani, stvorilo mogućnosti za manipulaciju koje nisu od pomoći.

Gordon je rekao da ova percepcija nije tačna, ali je naglasio da su SAD osjetljive na političku potrebu bošnjačkih lidera "da prodaju ovu odluku svojoj javnosti".

Ucjena Slovenije

Levit i Gordon razgovarali su i o Srbiji. Od dokumenata koji se bave Srbijom za sada je isplivalo da je savjetnik francuskog predsjednika Sarkozija Levit u tom razgovoru kritikovao srpskog ministra spoljnih poslova Vuka Jeremića da "ne čini ništa da OHRabri Srbe da se vrate na Kosovo".

- Jeremić ne čini ništa kako bi ohrabrio Srbe da se vrate na Kosovo niti kako bi oni učestvovali u vladi Kosova - prenio je Levit pomoćniku državnog sekretara SAD Filipu Gordonu tokom njegove posjete Parizu u septembru 2009. godine.

Levit je ocijenio da Jeremić "daje velika obećanja" svaki put kada dođe u Francusku, ali da ih ne ispunjava. Zbog toga se, navodi se u dokumentu, taj diplomata više ne sastaje sa šefom srpske diplomatije i ne smatra ga "modernim licem Beograda" kakvim se čini da jeste.

Levit je rekao i da misija EULEX-a ima diplomatske probleme sa kosovskom vladom i javnošću, poslije potpisivanja dva tehnička protokola sa Srbijom.

Pominje se i Slovenija koja je bila ucijenjena da prihvati jednog zatvorenika iz zloglasnog zatvora Gvantanamo, ako njeni čelnici žele susret sa američkim predsjednikom Barakom Obamom.

Među povjerljivim dokumentima su 994 depeše iz Beograda i 869 iz Sarajeva. Tačno 836 depeša je iz Ljubljane, 668 iz Prištine, 522 iz Skoplja i 164 iz Podgorice. Čak 2.053 diplomatskih depeša bavi se Hrvatskom, a iz Ambasade SAD u Hrvatskoj potiče 1.686 depeša.

Najveći broj objavljenih dokumenata je iz perioda od 2006. do 2009. godine, kada je Hrvatska završavala pregovore za ulazak u NATO. Detalji o sadržaju nisu objavljeni.

"Gardijan" piše da je riječ o telegramima koji su poslati Stejt departmentu iz Zagreba. Britanski list je objavio i izvještaj iz septembra 2009. godine u kom se, između ostalog, pominje progres u rješavanju graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.

Špijunaža diplomata       

Od onoga što je do sada objavljeno, po Hrvatsku je najzanimljivija direktiva Ministarstva spoljnih poslova SAD od 31. jula 2009. poslata američkim ambasadama u 30 gradova, "od Amana, preko Berlina do Zagreba", kako piše "Špigl", a po kojima treba špijunirati diplomate iz tih zemalja pri UN.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja se pominje u sve 24 tačke interesa po kojima se špijuniraju diplomate. Osim stavova i planova njihovih vlada, posebno su zanimljivi lični podaci koji Vašington zanimaju o stranim diplomatima - podaci o telefonskoj, mobilnoj, računarskoj komunikaciji, lozinke, sigurnosne mjere i sl., a u mnogim slučajevima i biometrijski podaci, odnosno otisci prstiju, DNA, skenovi rožnice.

U objavljenim diplomatskim depešama izražen je optimizam prema vladi Grčke, za koju se vjeruje da će pokazati veću fleksibilnost u sporu oko imena Makedonije. Američki diplomata Gordon smatra da će napredak biti postignut ako međunarodna zajednica ubijedi Makedoniju da odustane od referenduma, dok bi sa svoje strane Grčka odustala od namjere da izmijeni sadržaj svojih pasoša.

"Vikiliks" je u oktobru objavio skoro 400.000 tajnih dokumenata koji se odnose na rat u Iraku, a prije toga u junu oko 77.000 klasifikovanih dokumenata pod naslovom "Avganistanski ratni dnevnik".

Na jučerašnjoj video-konferenciji u Amanu, osnivač "Vikiliksa" Džulijan Asanž optužio je američki Stejt department da je pokušao da spriječi objelodanjivanje tajnih dokumenata.

Bijela kuća najoštrije je osudila objavljivanje povjerljivih dokumenata SAD nazvavši ga "neodgovornim i opasnim", i ponovila da taj potez "Vikiliksa" može da ugrozi živote pojedinih ljudi, prenijele su agencije.

- Neka bude jasno, otkrivanje tih dokumenata može da izazove rizik za naše diplomate, pripadnike obavještajnih službi i ljude čitavog svijeta koji očekuju od SAD pomoć u promovisanju demokratije i transparentne vladavine - rekao je portparol predsjednika SAD Baraka Obame Robert Gibs.

Pentagon je takođe osudio objavljivanje tajnih američkih dokumenata koje je "Vikiliks" "nezakonito pribavio".

Šef italijanske diplomatije Franko Fratini rekao je da je objavljivanje ovih dokumenata "11. septembar svjetske diplomatije".

Mladić i "Oluja"

Neki od dokumenata koji će biti objavljeni u budućem periodu otkriće i zašto Ratko Mladić svih ovih godina nije uhapšen.

"Vikiliks" je objavio prvi set iz kontingenta sa oko 250.000 službenih dokumenata, sadržaja diplomatskih susreta i dopisa iz američkog arhiva.

Među njima naći će se i više od 1.000 bilješki iz Hrvatske, a sa nestrpljenjem se očekuje onaj o američkoj ulozi u "Oluji".

Za Amerikance bi najneugodnije moglo biti eventualno postojanje dokumenta kojim je Ričard Holbruk navodno obećao imunitet Radovanu Karadžiću. Dokaže li se postojanje tog dokumenta, to bi moglo izazvati potrese u BiH, na Haškom sudu i u Srbiji.

Turska i BiH

U dokumentima se navode i detalji razgovora između visokog američkog izaslanika i predstavnika turskog Ministarstva spoljnih poslova 25. februara ove godine.

Stoji da je Turska i dalje uporna u protivljenju nastojanjima EU da Ankaru isključe iz događanja na Balkanu, naročito u BiH. Feridun Šinirlioglu, zamjenik turskog šefa diplomatije, naveo je da je poboljšanje odnosa između BiH i Srbije glavni diplomatski cilj Ankare.

U dokumentu se navodi da je Šinirlioglu zato ubijedio Harisa Silajdžića, koji je dan ranije boravio u Ankari, da utiša sopstvene opaske o srpskom "genocidu".

SAD i Turska se ne slažu sa Akcionim planom za članstvo BiH u Evropskoj uniji, navodi se u dokumentu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.