Foto: Obrad Kesić: Put u NATO koriste za pritisak na RS
Proces pridruženja BiH u NATO pretvoren je u političko pitanje i to je još jedno oružje kojim se pritišće Republika Srpska i njeno rukovodstvo da u ustavnoj reformi ostanu bez nadležnosti koje joj pripadaju po Dejtonu, izjavio je u intervjuu za "Glasu Srpske" politički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić.
On je kazao da to nije iznenađenje, jer je bilo puno signala da će pitanje pridruženja zemlje NATO-u da se politizuje.
- Sada je sasvim jasno da se i u ovom procesu želi izvršiti pritisak na Srpsku i njenu vlast za navodne neuspehe BiH. Zapravo, želi se ponovo okriviti RS za zastoj u provođenju reformi - istakao je Kesić.
* GLAS: Posebno je simptomatična izjava generalnog sekretara NATO-a Andersa Fog Rasmusena da su za napredak BiH na putu ka ovoj vojnoj alijansi potrebne političke reforme i "jedna i jedinstvena vlada"?
KESIĆ: Ovo je najnoviji potez gde se koristi pitanje pridruženja zemlje NATO-u da se izvrši pritisak na RS i njeno rukovodstvo da popusti u procesu ustavnih promena i da prenese nadležnosti, koje joj pripadaju po Dejtonskom sporazumu, na nivo BiH. To nije ništa novo. To je dobro poznata formula po kojoj rade određeni lobistički centri.
* GLAS: Gdje se nalaze ti centri i ko ih čini?
KESIĆ: Rasmusen površno poznaje političku situaciju u BiH, posebno površno poznaje proces ustavnih promena. Zato sam uveren da mu je rečeno da to izjavi. To je kazao po instrukcijama lobističkih grupa iz Vašingtona i Brisela koje se zalažu za potpuno centralizovanu BiH. Njihov cilj je unitarna BiH i sakaćenje RS. Oni žele da od RS naprave fikciju koja bi imala minimalna ovlašćenja bez kapaciteta da zaštiti svoje i interese građana RS.
* GLAS: Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je "da se trenutno na stolu nalazi posljednja ponuda za novi Ustav BiH" i da se nada da će ona biti prihvaćena?
KESIĆ: Za mene je mnogo bitnije i verodostojnije ono što su rekli diplomate Karl Bilt i Džejms Štajnberg kao direktni učesnici u razgovorima o ustavnim promenama. Oni su jasno rekli da ovo pitanje neće biti rešavano po principu uzmi ili ostavi, niti da će biti nametanja rešenja. Ne znam na kakvu poslednju ponudu misli Incko. Možda tu u stvari vidi poslednju šansu za ostanak OHR-a. To je izjava frustracija i predstavlja Inckovo lično viđenje situacije, koje nije u skladu sa stavovima Štajnberga i Bilta. Takve izjave treba ignorisati.
* GLAS: U medijima se spekuliše da bi Incko uskoro mogao da donese odluku o produženju mandata stranim sudijama i tužiocima u pravosuđu BiH kojima mandat ističe 31. decembra?
KESIĆ: Ako donese takvu odluku stvoriće velike probleme u zemlji, jer se ta odluka ne može primeniti na području cele BiH. Poznato je da se RS protivi takvom razvoju situacije. To bi svakako dovelo u pitanje i iskrenost politike OHR-a u BiH. Jer, oni uporno govore da je njihov cilj jačanje vladavine prava u zemlji. Ako donesu takvu odluku, koja bi bila u suprotnosti sa međunarodnim pravom, Ustavom i zakonima BiH, pokazali bi svoj pravi karakter. Kako je moguće uvoditi vladavinu prava nelegalnim odlukama? Takođe, kako je uopšte moguće produžiti mandat ljudima koji nemaju nimalo odgovornosti ni po domaćim zakonima ni po međunarodnom pravu. Ako međunarodne sudije i tužioci prihvate tu odluku snosiće rizik za svaki potez koji naprave, jer je to ilegalno rešenje.
* GLAS: Kakva je trenutno pozicija OHR-a u zemlji?
KESIĆ: Sada je sasvim jasno da OHR gubi autoritet i da ne može više da funkcioniše kao ranijih godina. Oni mogu retorički da se bave unutrašnjom politikom u BiH, ali mogućnost da nešto naprave je svedena na nulu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.