NSA špijunirala stanovnike BiH zbog terorizma

Goran Maunaga 03.10.2015 16:10

Foto: NSA špijunirala stanovnike BiH zbog terorizma

Banjaluka - Američka obavještajna agencija (NSA) prisluškivala je razgovore stanovnika u BiH od 2005. do 2008. godine u okviru tajne operacije "Eikonal", čiji je cilj bio analiziranje i filtriranje sadržaja telefonskih razgovora civilnog stanovništva zbog opasnosti od terorizma, a za to nije znala nijedna nadležna institucija u BiH.

U Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) i Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) BiH rekli su da prvi put čuju za tu operaciju, a o prisluškivanju nisu informisani ni u Zajedničkoj komisiji za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH.

Poslanik stranke Zelenih u austrijskom parlamentu Peter Pilc izjavio je da su u okviru tajne operacije provjeravani razgovori stanovništva u BiH, Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji zbog opasnosti od terorizma.

- NSA je uz pomoć njemačke obavještajne službe BND i teleoperatera "Dojče telekom" tada testirala akciju prisluškivanja telefonskih razgovora - tvrdi Pilc.

U prilog svojim tvrdnjama pokazao je takozvanu "žutu listu", koja je dokaz da su prisluškivani i obični građani. Na tom spisku, koji je 2005. godine sastavila NSA, bilo je 256 telefonskih linija predviđenih za prisluškivanje. Zemlja sa najviše nadziranih linkova bila je Holandija sa 71 linijom.

U BiH je bilo nadzirano šest kablovskih linkova uključujući i onaj koji povezuje Sarajevo i Brisel, odnosno vezu između "BH Telekoma" i "Belgakoma". Drugi nadzirani link vodi od Sarajeva (BH Telekom) do Roterdama (KPN Holandija).

Pilc je naveo da su Amerikancima za prisluškivanje nezanimljivije u Evropi bile Estonija, Litvanija i Malta, a da su svi razgovori analizirani i filtrirani radi prikupljanja obavještajnih podataka traženjem karakterističnih riječi poput "terorizam" ili "bomba". Američkim obavještajcima bili su interesantni i lični podaci nekih ljudi i njihovi telefonski, bankovni i poreski brojevi.

Stručnjak za bezbjednost i profesor Banjaluka koledža Predrag Ćeranić kaže da SAD kao globalna sila nastoje da istraže sve ono što ih zanima, zbog čega su prisluškivali i prijatelje i saveznike.

- To rade i službe drugih moćnih zemalja i to je nemoguće spriječiti. Edvard Snouden je u svojoj je knjizi objasnio kako to radi NSA. Ne možete spriječiti da kiša pada, ali možete se od kiše zaštiti kišobranom. To znači da treba da imamo svijest o tome i da se, shodno tome, ponašamo - kaže Ćeranić.

Govoreći o prisluškivanju unutar BiH, on kaže da su mnoge afere u toj oblasti pokazale da nezakonito špijuniranje nije kažnjivo.

- Iako su neke afere javno rasvijetljene, niko nikada nije procesuiran. Kontrole postoje, ali samo formalno. Prisluškivanje u BiH je siva zona, neuređen prostor. Zakon o krivičnom postupku odredio je da policijske agencije dozvolu za prisluškivanje dobijaju od sudije kome zahtjev uputi tužilac, a Zakon o OBA odredio je da predsjednik suda daje dozvolu za prisluškivanje. To je, dakle, pravno definisano, ali takođe samo formalno, jer ni kontrola procedure nije primijenjena - kaže Ćeranić i dodaje da je u BiH učestala najdrastičnija pojava u toj oblasti kada državne institucije zloupotrijebe položaj i opremu za račun moćnika da bi došle do podataka.

Profesor Fakulteta bezbjednosti u Beogradu Zoran Dragišić kaže da vrlo malo može biti urađeno u vezi sa zaštitom od američkog obavještajno-bezbjednosnog sistema, koji je najmoćniji na svijetu.

- Pored toga, ni zakonska regulativa ne prati dešavanja u tehnologiji prisluškivanja. Zakoni zemalja regiona fokusirani su na to da spreče domaće službe da zloupotrebljavaju svoje tehničke mogućnosti u prisluškivanju građana, ali moćne međunarodne službe to rade svaki dan. Tu je samo pitanje kontrole koje nad njima imaju njihove države - kaže Dragišić i dodaje da možemo biti spokojni ako je prisluškivanje iskorišćeno za borbu protiv terorizma ili organizovanog kriminala, a da je prisluškivanje političara i vlada ozbiljnije pitanje koje bi trebalo da bude regulisano međunarodnim pravilima.

Kako su građani prisluškivani

Telefonski razgovori su uz pomoć BND-a preusmjeravani u Frankfurt gdje su kopirani, a potom slani u grad Pulah, gdje se nalazi sjedište BND-a i na kraju završavali u Ajblingu gdje je NSA sve pozive analizirala.

Peter Pilc je pojasnio da je BND postavio sofisticiranu opremu koju je dobio od NSA u čvorište u Frankfurtu, odnosno na kablove koji su pripadali "Dojče telekomu". NSA je naročito bila zainteresovana za komunikaciju koja je stizala iz Rusije. Operacija "Eikonal" dio je NSA programa "Rampart" putem kojeg Amerikanci sarađuju sa trećim zemljama koje im pružaju pristup kablovima i dozvoljavaju postavljanje američke opreme. Za pristup tranzitnim kablovima BND je plaćao "Dojče telekomu" 6.500 evra mjesečno. Amerikanci i BND špijunirali su ukupno 64 zemlje, od čega je 31 evropska.

+++

- 256 telefonskih linija predviđenih za prisluškivanje

- 122 linka povezuju evropske zemlje sa državama širom svijeta, od kojih su najviše pominjane Saudijska Arabija, Japan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina

- 94 linka povezuje države članice EU

- 40 linkova vode između EU članica i zemalja kao što su Švajcarska, Srbija, Rusija, BiH, Ukrajina, Bjelorusija i Turska

- 71 link nadziran u Holandiji, što je najviše za jednu državu