Foto: Nove tenzije po hitnom postupku
SARAJEVO - Prijedlozi zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS) i Sudu BiH, koje je opozicija iz Srpske gurnula u parlamentarnu proceduru na nivou BiH i to po hitnom postupku, produbili su jaz između srpskih predstavnika u Sarajevu, a ponuđena rješenja su, po svemu sudeći, bliža blokadi, a ne deblokadi evropskog puta BiH.
Zvanični Brisel zahtijeva od domaćih vlasti, kao jedan od dva ključna uslova za iskorak na njenom evropskom putu, upravo usvajanje zakonskih rješenja koja se odnose na VSTS i Sud BiH.
Ta dva zakona, uz formiranje kancelarije glavnog pregovarača sa EU, bili su među tačkama na posljednje dvije sjednice Savjeta ministara. Međutim, nijedna nije održana jer nije bilo konsenzusa o dnevnom redu. "Za" je glasalo sedam članova, dok su protiv bili ministri iz reda srpskog naroda koji, kao i ostali zvaničnici iz vladajuće koalicije Republike Srpske, tvrde da o ovim važnim pitanjima nema zelenog svjetla iz republičkih institucija sa sjedištem u Banjaluci.
To je, s druge strane, prema tvrdnjama opozicionih poslanika, bio okidač da poslanici iz Kluba PDP/SDS/Lista za pravdu i red upute u proceduru usvajanja u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH prijedloge zakona o VSTS-u i Sudu BiH po hitnom postupku, tvrdeći i to da je riječ o prijedlozima koji treba da pokažu ko je za, a ko protiv evropskog puta BiH.
Kao razloge za hitni postupak, tokom kojeg nije moguće ulagati amandmane, predlagači su isticali da je to sažeto u potrebi ubrzanja evropskog puta.
Iz SNSD-a su i u petak na sjednici upozorili da je riječ o vrlo važnim pitanjima i da dostojanstvo poslanika vrijeđa činjenica da su u proceduru upućeni na sam dan sjednice. Odbacili su optužbe da su protiv puta ka EU, ali uz naglasak da, za razliku od drugih, štite interese Republike Srpske.
- Kada bude postignuta saglasnost o ovom zakonu, podržaćemo ga. Ovo nije pisala opozicija, ovaj prijedlog je došao od Kristijana Šmita - poručila je na sjednici Predstavničkog doma šefica Kluba poslanika SNSD-a Sanja Vulić prilikom rasprave o hitnosti postupka koji na kraju nije podržan.
O prijedlogu zakona o VSTS-u će, kako je potom izglasano, biti raspravljano po skraćenom postupku.
Raspravu o ovim pitanjima obilježila je žustra polemika, uglavnom između poslanika iz redova SNSD-a i onih iz redova opozicionih stranaka.
- Ovo je prevažan akt koji traži i stav struke - poručio je poslanik SNSD-a Milorad Kojić.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović ostao je istrajan u tvrdnjama da SNSD blokira put ka EU te da su oni odlučili da stanu u kraj blokadama u Savjetu ministara.
- Odlučili smo da preuzmemo stvari u svoje ruke, da odblokiramo evropski put, predložili smo zakone koji su potrebni za otvaranje pregovora sa EU. Oni su dobro urađeni, u skladu s evropskim standardima i poštuju ustavnu strukturu. Ovo mrcvarenje predugo traje i nepodnošljivo je - kazao je Borenović.
U raspravi je učestvovao i poslanik HDZ-a BiH Predrag Kožul ističući da greške upućuju na to da su prijedlozi očigledno pisani na brzinu.
- Dugo je rađeno na prijedlozima zakona Ministarstva pravde BiH. Rješenje je da usvojimo te prijedloge u Savjetu ministara i da kao takvi dođu i u ovu parlamentarnu proceduru - rekao je Kožul.
Ukoliko bi predloženi zakoni i dobili podršku u Predstavničkom domu, njih mora usvojiti i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH da bi na kraju stupili na snagu.
Pomenuti zakoni su, uz imenovanje glavnog pregovarača, ključni preduslovi za objavu datuma otvaranja pregovora sa BiH. Ipak, imenovanje pregovarača, koji bi u ime BiH trebalo da vodi proces pristupnih pregovora sa EU, preko noći je preraslo u politički problem zbog interesa i tumačenja, počevši od toga na kojoj adresi i ko treba ga imenuje. Nakon što prijedlog Borjane Krišto, kao predsjedavajuće Savjeta ministara, o uspostavljanju kancelarije i imenovanju pregovarača u nekoliko navrata nije uvršten na dnevni red, odluka je usvojena u Predstavničkom domu glasovima federalnih stranaka i opozicije iz Srpske. Međutim, ime još nije usaglašeno.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ocijenio je u petak da su bolni neznanje i oholost Branislava Borenovića.
- Sramotno je da neko ko pretenduje da predstavlja Republiku Srpsku nije bio u stanju da pročita Ustav BiH. A u tom ustavu nema ni "p" od pravosuđa, ni "s" od suda na nivou BiH - naveo je Dodik na društvenoj mreži "Iks".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.