Nema ni ostavki, ni suspenzija

SARAJEVO - Iako je Tužilaštvo BiH protiv nekoliko visokih zvaničnika zajedničkih institucija BiH podiglo optužnice, i protiv kojih se vodi istraga, niko od njih nije suspendovan iz službe, niti je podnio ostavku na funkciju koju obavlja.

Mnogi su prema postojećim dokazima i izjavama svjedoka odavno trebali da služe zatvorske kazne, ali umjesto toga oni su i danas na funkcionerskim pozicijama.

Istrage

Tako su se funkcioneri problematične prošlosti, koje svjedoci optužuju za iznuđivanje izjava, ustoličili u Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i u Tužilaštvu BiH. U ovim institucijama, bez obzira na izjave svjedoka koji pojedine istražioce i tužioce terete za upotrebu sile i ucjenjivanje prilikom uzimanja izjava, ne preduzimaju ništa da ove navode provjere.

Protiv poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH i potpredsjednika SDA Šemsudina Mehmedovića istraga je godinama otvorena. Za sada nema nikakvih naznaka podizanja optužnice protiv njega, a Tužilaštvu BiH trebalo je šest godina da pokrene pitanje ratnih zločina u Tešnju za koje je, pored ostalih, osumnjičen i Mehmedović. On je na vrhu liste devet osumnjičenih da je odgovoran za zločin na Crnom vrhu, gdje su odsijecanjem glave ubijeni zarobljeni srpski vojnici Blagoje Blagojević, Nenad Petković i Branislav Đurić. Istragu protiv Mehmedovića MUP RS zatražio je još 2005. godine. 

Tužilaštvo BiH takođe već dugo vodi istragu protiv ministra odbrane BiH Selme Cikotića za ratne zločine počinjene nad Hrvatima u Bugojnu, ali on, i pored sopstvene izjave u Sudu BiH koja je najjači dokaz protiv njega, i danas mirno obavlja ministarsku funkciju. On je još od 1994. godine pod sumnjom da je počinio ratne zločine u Bugojnu, a o tome je lično progovorio u aprilu prošle godine u Sudu BiH kao svjedok na suđenju trećeoptuženom Enesu Handžiću.

Cikotićevo svjedočenje bilo je šokantno i za sudije Suda BiH koje su odlučile da on više ne smije da govori bez prisustva advokata, jer samog sebe izlaže krivičnom gonjenju.

Ratni gradonačelnik Tuzle Selim Bešlagić, iako tužilaštva u BiH i Srbiji godinama vode istragu protiv njega zbog zločina počinjenih nad tuzlanskom kolonom JNA 1992. godine, sa funkcije poslanika u Predstavničkom domu Parlamenta BiH odstupio je tek kad mu je CIK izrekla sankciju zbog sukoba interesa.

Službe

Iako je Tužilaštvo BiH nedavno podiglo optužnicu protiv načelnika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) Muhidina Bašića, osumnjičivši ga da je počinio ratni zločin u Varešu tako što je silovao jednu Hrvaticu 1994. godine, on je još uvijek zaposlen u OBA.

Na ostavku, bar iz moralnih razloga, ne pomišlja ni direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Almir Džuvo za kojeg se iz dokumenta SIPA vidi da je od hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića tražio da bude zaustavljena istraga protiv Bašića, rekavši da "Bašić jeste silovao tu ženu, ali je inače dobar momak".

U Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i dalje radi Bajro Kulovac koji je u Tužilaštvu BiH saslušan i protiv kojeg je otvorena istraga jer je, prema tvrdnjama svjedoka, u predmetima "Kravica" i "Todorović i drugi" kao inspektor SIPA od njih iznuđivao izjave, prekršivši tako Zakon o krivičnom postupku.

Za uzimanje izjava pod prisilom i za ucjenjivanje svjedoci terete i istražioce i tužioce Tužilaštva BiH Ibru Bulića, Mevludina Mujezinovića, Ejuba Zukića, stranog tužioca Kvai Hog Ipa, te istražioca SIPA Murisa Brkića. Svjedoci Tužilaštva, kao i osuđenici, u pisanoj formi i u izjavama datim u Sudu BiH, potvrdili su da su bili maltretirani i izmanipulisani, da su im izjave dopisivane i prepravljane.

Član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Staša Košarac rekao je "Glasu Srpske" da su stranke iz FBiH nastavile sa implementacijom politika iz devedesetih godina prošlog vijeka, što se najbolje vidi kroz njihovu kadrovsku politiku.

- Tu su najočigledniji primjeri SDA-ovog kadra Mehmedovića i SDP-ovog Bešlagića. To govori da se odnos tih stranaka prema ukupnim dešavanjima u BiH nije promijenio. Dobri odnosi u BiH ne mogu se kreirati sa ratnim kadrovima koji danas imaju političku, ili funkciju u bezbjednosnim institucijama. U Parlamentu BiH neophodno je o tome otvoriti raspravu - kaže Košarac.

Mlaćo

Tužilaštvo BiH već dugo se ne izjašnjava ni u slučaju ratnog predsjednika opštine Bugojno Dževada Mlaće, iako je on u Sudu BiH indirektno priznao svoju krivicu za progon i ubistva Hrvata 1993. godine. Njemu je do sada po komandnoj odgovornosti trebalo da bude  suđeno za ratne zločine, ali umjesto toga ministar za pitanja boraca i invalida rata postavio ga je u Komisiju Vlade FBiH za verifikaciju statusa i utvrđivanja spiska organizatora i pokretača otpora 1991 - 1992. godine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.