Nebojša Radmanović, potpredsjednik SNSD-a i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH: Lažna priča da smo blizu EU, jer ona i ne želi BiH

Moramo trezveno sagledati stanje, kuda ide Evropska unija, gdje smo mi u tom procesu i da kažemo Evropi da oni u stvari neće nas da prime i da je priča da smo blizu njih potpuno lažna. Mi ne pripadamo svim normalnim evropskim standardima.

Zemlja smo pod okupacijom, nemamo dobrosusjedske odnose, niti je zaživjela vladavina prava, kaže potpredsjednik SNSD-a i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Nebojša Radmanović.

* GLAS: Šta se dešava na Balkanu i koje su refleksije zahtjeva za reviziju presude donesene na osnovu tužbe BiH protiv Srbije, iza kojeg stoji Bakir Izetbegović i koja je ponovo pokazala koliko su duboki temelji krize i u BiH i u regionu?

RADMANOVIĆ: Situacija na Balkanu je vrlo komplikovana. Vatra je potpaljena ili bolje rečeno nije ni ugašena u prethodne dvije decenije. Određeni krugovi samo je podgrijavaju i lokalni, ali i oni sa strane. Na ovom prostoru u pet država živi manje stanovnika nego u Rumuniji i potpuno su okružene EU. One žele u EU, ali EU ne pokazuje želju da se brzo proširi. Stiče se utisak kao da ne zna šta da radi sa Balkanom. U toj nestabilnoj situaciji na Kosovu i Metohiji, u Crnoj Gori i posebno u Makedoniji, Izetbegović podnosi zahtjev za reviziju presude na osnovu tužbe BiH protiv Srbije i srpskog naroda u BiH, što izaziva novu krizu. Kada tome dodate pokušaj atentata na premijera Srbije Aleksandra Vučića 2015. godine u Potočarima, odbijanje da bude primljen predsjednik Srbije Tomislav Nikolić, onda vidite da neko svjesno podgrijava krizu. To može odgovarati samo malim grupacijama političara i obavještajnih struktura i nikome više. Narod u tome samo strada. Danas vidimo potpuno nesnalaženje EU, koja se ponaša sa pozicije sile, a nije u stanju da bilo šta riješi na Balkanu, jer ima različit pristup. U potpuno istim ili sličnim situacijama podržavaju jednu grupaciju u jednoj, a drugu u drugoj zemlji i tako prave probleme. Ko zna gdje nas može odvesti podrška EU Albancima i Bošnjacima protiv Srba, a sada i Makedonaca. Zato pozivam sve lidere na Balkanu na smirivanje stanja i nemiješanje u unutrašnje stvari drugih zemalja. Treba pokušati mirno rješavati otvorena pitanja i uspostavljati dobrosusjedske odnose, a na tim načelima trebalo bi da djeluju i iz EU.

* GLAS: Poznati su Vaši stavovi da su ulazak u EU i približavanje NATO-u strateška opredjeljenja BiH. Da li ste poslije svih dešavanja i zbog činjenica o kojima govorite postali evroskeptik?

RADMANOVIĆ: Prije sedam-osam godina svi u BiH su bili opredijeljeni za NATO kada su pod snažnim pritiskom međunarodne zajednice pravljene Oružane snage BiH. Danas je jasno da RS nije opredijeljena za NATO i to je pitanje o kojem se u BiH mora razgovarati. Nikuda nas neće odvesti ako mi vičemo da smo protiv NATO-a, a drugi dio u BiH da su za NATO. Kada je u pitanju EU, pristup je drugačiji. Za EU smo svi i danas, ali vrijeme je da o tome razgovaramo na drugi način. Opredijelili smo se za EU u sasvim drugom vremenu, kada je ona bila potpuno drugačija. Zalažem se da zbog promijenjenih okolnosti sada i razgovore o EU vodimo na drugi način. Nisam postao evroskeptik, već samo danas pokušavam da uđem u realnost.

* GLAS: Šta je sada realnost kada govorimo o EU?

RADMANOVIĆ: Realnost je da danas države izlaze iz EU, da mnoge njene članice zagovaraju izlazak i da dijelovi zemalja žele da napuste EU. EU se kao predvodnik ljudskih prava promijenila. Umjesto slobodnog protoka ljudi i robe, počela je da pravi ograde. Mi smo navikli da vičemo da hoćemo u EU. Kad dođe izvještaj iz EU o našem napretku oni koji su na vlasti to koriste kao pohvalu za svoj rad iako je izvještaj isti kao prije deset godina. Moj pristup tome je različit u odnosu na veliki broj političara i smatram da moramo trezveno sagledati stanje, kuda ide EU, gdje smo mi u tom procesu i da kažemo Evropi da oni u stvari neće da nas prime i da je priča da smo blizu njih potpuno lažna. Mi ne pripadamo svim normalnim evropskim standardima. Zemlja smo pod okupacijom, nemamo dobrosusjedske odnose, niti je zaživjela vladavina prava. Neophodna je šira rasprava o sadašnjem stanju u EU i o tome šta mi hoćemo. Moraćemo doći u situaciju da kažemo koje nacionalne grupe žele stvarno da idu u EU, a koje o tome pričaju bajke. U EU ne žele oni koji ruše dobrosusjedske odnose i oni koji veličaju svoju naciju i žele da potlače drugu i treću naciju iako su oni najglasniji u priči o EU. Tu mislim na bošnjačke političare. Dok mi otvorimo te razgovore EU će biti još manja. Mi zatvaramo oči pred tim da je u EU objavljena bijela knjiga "Pogled na budućnost EU" u kojoj nas uopšte nema, a mi i dalje vičemo da hoćemo u EU.

* GLAS: Kako komentarišete tenzije u vezi sa održavanjem referenduma o Danu RS i različitog tumačenja eventualnih budućih referenduma, koji su takođe evropska vrijednost i vrhunac demokratije?

RADMANOVIĆ: Svi narodi po povelji Ujedinjenih nacija imaju pravo na samoopredjeljenje, što znači da imaju pravo na referendume i na izjašnjavanje građana. S druge strane i najkrupnija civilizacijska stvar evropskog napretka jeste izjašnjavanje građana o važnim pitanjima. Na osnovu toga i mi u RS imamo pravo da se izjašnjavamo. Tako smo se izjašnjavali kada je u pitanju referendum o Danu Republike, tako ćemo se izjašnjavati i ubuduće o raznim stvarima. Veliki pritisak u vezi sa izjašnjavanjem na referendumu o samostalnosti je moguće rješavati na više načina. Ne mislimo da je vrijeme za referendum o samostalnosti, ali znamo da će, ako se ovako nastavi, do njega kad-tad doći. Ali, moguće je samostalnost obezbijediti i bez referenduma.

* GLAS: Da li je EU napravila potrebne iskorake prema BiH i zapadnom Balkanu s obzirom na to da kažete da nas ne žele u svom članstvu?

RADMANOVIĆ: Nije. Oni se nalaze u okviru rečenice da nas rado čekaju u EU već deceniju i po. Izvještaji EU otprije deset godina su isti kao sada. Rješenje za EU je bilo još prije deset godina da ovih pet zemalja koje su ostale jednostavno usisa. To nije urađeno i to je bila strateška greška prema zapadnom Balkanu. Nama su napravljeni problemi, i dalje se dijelimo i svađamo, a vjerovatno bismo se drugačije ponašali da smo unutar EU.

* GLAS: Na posljednjoj sjednici Evropskog parlamenta prilikom usvajanja rezolucije o BiH čuli smo oštre, ali i dijametralno suprotne stavove o najvažnijim pitanjima za BiH. Da li je i to odraz promjena u evropskom bloku u vrijeme velikih svjetskih političkih turbulencija?

RADMANOVIĆ: Ta po mnogim stvarima moćna organizacija, prije svega, mislim na ekonomiju, vladavinu prava i ljudska prava, potpuno se izgubila u posljednje dvije-tri godine. EU nije uspjela da postane svjetski faktor i da se uključi u odlučivanje zajedno s velikim silama iako je to željela. Na unutrašnjem planu desila joj se birokratizacija koja nervira članice EU. Jedan broj zemalja pokrenuo je pitanje izlaska iz EU, prije svega Velika Britanija, ali i jedan broj drugih zemalja najavljuje takav rasplet. To se značajno odražava na male zemlje, među kojima je i BiH, koje su izrazile želju da postanu članice EU. Ne vidi se svijetla perspektiva EU u bliskoj budućnosti, a samim tim ni pozicija onih koji se kandiduju za EU nije baš dobra.

Revizija presude i rijaliti

* GLAS: Da li BiH čini dovoljno sa svoje strane na putu prema EU?

RADMANOVIĆ: Kada je u pitanju put ka EU bošnjački političari mu pristupaju dvostruko. Jedni lijepo pričaju o EU, a drugi povlače poteze koji nas tamo nikad neće odvesti. Jedan od takvih je i potez Bakira Izetbegovića, koji zahtjevom za reviziju presude vraća BiH dvije decenije unazad i onemogućava dobrosusjedsku saradnju, što je jedan od uslova za put ka EU. On stavlja i BiH i region u vrlo tešku i komplikovanu političku situaciju. Izetbegović je tom pitanju pristupio mimo Ustava zbog, pored ostalog, prevelikog pritiska dijela političkog i nevladinog sektora iz bošnjačkog naroda. Na fonu obnove tužbe protiv Srbije ujedinile su se sve bošnjačke političke partije i svi slojevi društva, a unutar srpskog naroda je u vezi sa tim došlo do podjele. Tu ima i smiješnih stvari i već danima imamo rijaliti šou iz Predsjedništva BiH u vezi sa pismom, njegovim slanjem, neslanjem, predavanjem, vraćanjem, otvaranjem... To je smiješno i nedostojno najvažnijeg političkog tijela u BiH i svakog člana Predsjedništva pojedinačno.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.