Nebojša Radmanović - Dogradnja Dejtona napravila probleme

Dogradnja Dejtonskog sporazuma, koja se dešavala u međuvremenu, preko pritisaka, nametanja, napravila je probleme koje imamo danas. Mnogo lakše bismo funkcionisali u BiH u skladu sa izvornim sporazumom, jer izvorni tekst više odgovara realnom stanju.

Izjavio je to "Glasu Srpske" predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović povodom 17. godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

* GLAS: Kako u dosadašnjim mnogobrojnim potezima predstavnika međunarodne zajednice ocjenjujete tekst i parafiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH?

RADMANOVIĆ: U velikom broju loših poteza koje je takozvana međunarodna zajednica napravila na prostorima bivše Jugoslavije, od njenog uticaja na raspad SFRJ pa do posljednje sramne presude Haškog tribunala, jedina svijetla tačka je Dejtonski mirovni sporazum. Neosporno se radi o jednom dobro urađenom sporazumu koji nije samo mirovni sporazum, nego zbir dokumenata koji su definisali uređenje BiH.

* GLAS: Ustav BiH, odnosno Aneks 4 Dejtonskog sporazuma, urađen je tako da ni danas ne zahtijeva intervencije?

RADMANOVIĆ: Lično mislim da su Dejtonski sporazum, a naročito Aneks 4 sporazuma, vrhunski urađeni. To pokazuje da su ga radili ljudi koji razumiju ovaj prostor, koji razumiju nacionalne odnose ovdje. Vidi se da su oni razumjeli zašto je bio rat i vrlo dobro su pogodili kako zemlja može ubuduće da funkcioniše. Nažalost, postoji veliki broj ljudi koji nisu razumjeli tu suštinu ni do danas.

* GLAS: A bilo je i zloupotreba?

RADMANOVIĆ: Postoji jedan broj onih koji su vjerovatno razumjeli, ali su namjerno koristili prazan prostor da bi promijenili neke dijelove Ustava BiH. Time su napravili problem. I 17 godina poslije parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma možemo da vidimo da je izvorni tekst bolji i da mnogo više odgovara realnom stanju. I danas bismo mnogo lakše funkcionisali u BiH u skladu sa izvornim sporazumom. Njegova dogradnja, koja se dešavala u međuvremenu, preko pritisaka, nametanja, napravila je probleme koje imamo danas.

* GLAS: To su i predstavnici međunarodne zajednice svjesno dozvolili?

RADMANOVIĆ: Da se takozvana međunarodna zajednica ponašala u svim ostalim situacijama, od devedesetih godina prošlog vijeka, dakle od njenog uticaja na raspad Jugoslavije pa do ove posljednje presude u Hagu, slično kao u Dejtonu, kompletno stanje na prostoru zapadnog Balkana bilo bi mnogo bolje.

Haški tribunal politički sud

* GLAS: Kako vidite odluku Žalbenog vijeća Haškog tribunala da oslobodi hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača?

RADMANOVIĆ: Ta odluka ima mnogo veći značaj nego što je samo oslobađanje dvojice ljudi i nego što je njihov značaj u međunacionalnim odnosima na zapadnom Balkanu. Tom odlukom konačno je potvrđeno mišljenje da je Haški tribunal politički sud, što je većina na prostoru bivše SFRJ i znala. Ako je neko i sumnjao u to, to je sada potvrđeno. Sada svi imaju pravo da kažu da to nije sud. Radi se o političkim odlukama koje su napravile dodatni problem na prostoru zapadnog Balkana i ponovo izazvale međunacionalne tenzije između dva najveća naroda i dvije najveće zemlje. Sad će nam trebati puno više vremena da to popravimo. Tom presudom legalizovano je najveće etničko čišćenje u Evropi od Drugog svjetskog rata do danas. Poslije te odluke, izgleda kao da te ljude niko nije ni protjerao. Umjesto da sudovi i druge međunarodne institucije doprinose pomirenju i povjerenju, oni su još jednom svojom odlukom, kao i brojnim prethodnim, to narušili. Ali narodi ovdje moraju sarađivati i ispravljati i takve loše poteze nekih, pod navodnicima, velikih međunarodnih igrača koji su, godinama primajući debele plate, odlučili ovako. Ali bez obzira na sramnu odluku tog suda, nemoguće je da to tako ostane. Moraće se u nekim drugim instancama o tome odlučivati i pisati. Oni koji budu pisali o istoriji ovih prostora, moraće zanemariti konačne odluke suda koje nisu nikakav istorijski izvor. +

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.