Naloženo sporazumno raskidanje ugovora o prodaji predu

NA posljednjem zasjedanju Savjeta za privatizaciju Republike Srpske prihvaćena je informacija o sporazumnom raskidu Ugovora o prodaji državnog kapitala u preduzeću "Ratarstvo" iz Nove Topole.

Definitivnom raskidu ovog ugovora prethodiće revizija poslovanja pomenutog preduzeća u 2004, 2005. i 2006. godini. Predviđeno je da kupac svede obaveze u preduzeću na nivo na kojem su bile na dan privatizacije, kao i da se raskid ugovora obavi po principu da svaka strana vrati drugoj dato, pod uslovima utvrđenim sporazumnim raskidom. Stručni savjetnik za promocije i odnose s javnošću u Direkciji za privatizaciju Republike Srpske, Slavica Škoro, potvrdila je za naš list da se u ovoj ustanovi - prema zaključku republičke Vlade - privodi kraju postupak izbora revizorske kuće, koja će uraditi kontrolu poslovanja u "Ratarstvu" za posljednje tri godine. Škoro je naglasila da bi sljedeće sedmice trebalo da bude izabrana revizorska kuća, dok će troškove kontrole podjednako snositi kupac "Ratarstva" i republička Direkcija za privatizaciju. Međutim, kako stvari stoje, situaciju u ovom preduzeću usložilo je neizvršavanje preuzetih obaveza, iz Ugovora o kupoprodaji, koji je potpisan 29. decembra 2004. godine. I dok kupac nije ispoštovao preuzete obaveze, koje se odnose na plan ulaganja i zapošljavanja, republička Vlada nije uspjela da omogući kupcu ulazak u posjed poljoprivrednog zemljišta "Ratarstva" po Ugovoru o koncesiji, koji je potpisan istog dana kada i Ugovor o kupoprodaji. Predstavnik banjolučkog preduzeća "VST Trend", Slaven Mirković, koje je kupilo "Ratarstvo", rekao je da je ovo preduzeće posjedovalo 6.100 hektara obradive zemlje, dok je u momentu privatizacije zatečeno svega oko tri i po hiljade hektara. - Ostatak zemljišta bio je uzurpiran od strane nekoliko fizičkih lica, koji su obrađivali od sitnih parcela do nekoliko stotina hektara zemlje. Pored ovoga, u vlasništvo "Ratarstva" nismo uspjeli povratiti ni staje, iako o tome postoje odluke Geodetske uprave - rekao je Mirković. On smatra da 2005. godine nije bilo volje, od strane nadležnih organa, da bude stavljena tačka na potraživanja imovine i zemljišta preduzeća iz Nove Topole. - Posebna komisija Direkcije za privatizaciju, koja je bila nadležna za kontrolu sprovođenja ugovorenih obaveza, u januaru 2006. godine sačinila je zapisnik, u kojem je naložila otklanjanje određenih propusta u našem poslovanju, što smo i uradili. Tom prilikom komisija je konstatovala da je nabavljena poljoprivredna mehanizacija u vrijednosti od pet miliona maraka, zatraživši da je uknjižimo kao vlasništvo "Ratarstvo". Mi to nismo uradili, jer smo čekali da Vlada Srpske ispoštuje svoju obavezu prema nama i uvede nas u posjed preostalog zemljišta - dodao je Mirković. S obzirom na to da Vlada nije udovoljila tom zahtjevu, nastavio je Mirković, vlasnici "Ratarstva" su posegnuli za sporazumnim raskidom Ugovora o koncesiji, što je i urađeno u avgustu prošle godine. - Poslije je raspisan novi Javni poziv za koncesiju i došli smo u situaciju da šest hiljada hektara zemlje nije imalo pravni status. "Ratarstvo" nije moglo obrađivati više od polovine zemljišta, zbog čega je povećana uzurpacija zemlje, a ljudi su bili ohrabreni tim što Vlada ne preduzima ništa da riješi ovaj problem. Zavladalo je pravilo "ko je koliko uzeo, tome će i ostati" - objasnio je Mirković. KONTROLA Direkcija za privatizaciju je 15. februara 2006. godine, tokom kontrole, konstatovala da je kupac, bez pismenog odobrenja prodavca, podigao kredit u banci na svoje ime, a za obezbjeđenje kredita iskoristio nekretnine "Ratarstva", čime je opteretio imovinu preduzeća. Takođe, utvrđeno je da je u preduzeću u prvoj godini po privatizaciji bilo više od 180 radnika na neodređeno vrijeme, čime je kupac ispunio ugovorenu obavezu zapošljavanja. Ugovorom o kupoprodaji kupcu je bio ostavljen rok od 30 dana da otkloni utvrđene nepravilnosti. Po isteku tog roka, Direkcija za privatizaciju je 18. aprila prošle godine ponovo konstatovala da kupac nije postupio u skladu sa zaključcima prethodne kontrole, i naplatila ugovornu kaznu iz sredstava garancije od 550 hiljada maraka. U daljim pregovorima sa Vladom postignut je dogovor o sporazumnom raskidu ugovora, s tim da mašine, koje je obezbijedilo preduzeće "VST Trend" budu osnov za dodjelu na korišćenje dvije hiljade hektara poljoprivrednog zemljišta. Međutim, i ova nagodba do sada je u formi dogovora, a zemljište, kako kažu, koriste drugi. S obzirom na to da prema zahtjevima sporazumnog raskida ugovora kupac mora svesti obaveze na dan preuzimanja državnog kapitala, Mirković, ističe da nikom nisu dužni od onih sedam i po miliona maraka koliko su, privatizacijom, preuzeli duga. - Kupac je isplaćivao plate za dvije stotine radnika i "Ratarstvo" nije dužno nikom osim upravi "VST Trendu", što ćemo sa Vladom lako svesti na nulu i vratiti preduzeće kakvo smo i zatekli. Ono što se utvrdi revizijom prihvatićemo i postupiti po nalogu - zaključio je Mirković. Na sporazumni raskid Ugovora o koncesiji, u ovom slučaju potpis je stavio tadašnji ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Slaven Pekić. - U nastaloj situaciji u kojoj, s jedne strane, prema izvještaju Direkcije za privatizaciju, kupac nije ispoštovao plan ulaganja i zapošljavanja, a sa druge strane zemljište "Ratarstva" koristili su drugi i Vlada nije omogućila kupcu ulazak u posjed zemljišta, cilj je bio riješiti problem bez sudskih tužbi i sporova - kazao je Pekić. Prema njegovim riječima, Vlada je donijela odluku o sporazumnom raskidu Ugovora o privatizaciji, a samim tim i raskid Ugovora o koncesiji, što je najprihvatljivije rješenje kojim je izbjegnuto komplikovanje slučaja po sudovima. Upitan zašto i zbog čega Vlada nije mogla omogućiti kupcu ulazak u posjed cjelokupnog zemljišta "Ratarstva", Pekić je odgovorio da se, po njegovom ličnom mišljenju, iza svega kriju politički motivi u toj opštini. D. PEJIĆ

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.