Na tapetu veće kazne i kreditiranje stranaka

Sarajevo - Članovi radne grupe za izmjene Izbornog zakona BiH pokušaće danas da usaglase posljednje detalje za poboljšanje izbornog procesa i otvorena pitanja, među kojima su veće kazne za nepoštivanje propisa, mirovanje mandata, elektronsko glasanje i uvođenje drugih naprednih tehnologija.

Sjednica je prvobitno trebalo da bude održana 23. februara, ali je odgođena da bi bio obezbijeđen kvorum i reprezentativno prisustvo članova radne grupe potrebno za odlučivanje. Za današnju raspravu spremno je devet pitanja. Jedno od njih podrazumijeva da politički subjekat, ako uz izjavu o prihvatanju kandidature za izbore ne podnese i izjavu o imovinskom stanju, bude kažnjen u roku od 30 dana od dana objave ovjere mandata sa 1.000 do 10.000 KM. Tu je i prijedlog da najmanja kazna za izabrane kandidate u slučaju nedostavljanja izjave o imovinskom stanju bude 300, a ne 200 KM, kako predviđaju postojeća izborna pravila, dok bi maksimalna kazna ostala 3.000.

Sa istom povišicom kazne, takođe na 300 KM, mogli bi da se suoče i članovi biračkih odbora koji se ogriješe o zakon. U njihovom slučaju predloženo je da najoštrija kazna bude povećana sa sadašnjih 1.000 na maksimalnih 10.000 KM.

Rasprava će biti vođena i o posebnom bankarskom računu koji bi stranke trebalo da otvore samo za prikupljanje novca za finansiranje izborne kampanje, te o mogućnostima da već na idućim lokalnim izborima na nekim mjestima bude uvedeno elektronsko glasanje.

Stručne službe bi za današnju sjednicu trebalo da pripreme materijale i tekst amandmana u vezi sa mirovanjem mandata i o roku u kojem, nakon žrebanja, treba da budu dostavljena imena kandidata za članove biračkih odbora. Jedna od novina koja bi mogla da zaživi je i mogućnost da stranke podižu kredite kod banaka, a raspravom će detaljnije biti definisana i pitanja u vezi sa prijavom i nazivom koalicija na izborima.

Član radne grupe Lazar Prodanović očekuje da će danas biti stavljena tačka na prijedloge za izmjenu Izbornog zakona.

- Nadam se i da će poslije toga biti usvojeni amandmani o kojima postoji saglasnost i izmjene koje se tiču finansiranja stranaka. Nisu velike izmjene u odnosu na postojeći zakon, a ostalo je još nekoliko pitanja o kojima nismo postigli saglasnost. Izmjene Izbornog zakona se ne odnose ni grad Mostar, niti na slučaj "Sejdić i Finci" - rekao je Prodanović.

Radna grupa je na ranijim sjednicama uspjela da se usaglasi da bude povećan broj potpisa za kandidaturu za određene nivoe vlasti i mogućnost povrata takse za kandidaturu. Dogovorena su i rješenja koja bi trebalo da doprinesu poboljšanju rada biračkih odbora i definisana pozicija koalicija političkih partija pri kandidovanju za određeni nivo vlasti. Lista lica koja se ne mogu kandidovati jer obavljaju druge poslove trebalo bi da bude proširena na guvernera i viceguvernera Centralne banke BiH i glavne revizore. Saglasnost je postignuta i za šest amandmana na Zakon o finansiranju političkih partija u skladu sa preporukama grupe Savjeta Evrope za borbu protiv korupcije.

Rok za usvajanje izmjena Izbornog zakona BiH je kraj aprila, kako bi one mogle da budu primijenjene već na lokalnim izborima u oktobru ove godine.

Dogovorene izmjene

- 5.000 potpisa za ovjeru učešća na izborima za članove Predsjedništva BiH umjesto dosadašnjih 3.000

- 5.000 potpisa birača za izbor poslanika u Parlamentu BiH umjesto dosadašnjih 3.000

- 3.000 potpisa za izbor predsjednika i potpredsjednika RS i poslanika u RS i FBiH umjesto dosadašnjih 2.000

* Nema mjesta na listama za revizore i za guvernera i viceguvernera Centralne banke BiH

Otvorena pitanja

* Mirovanje mandata

* Prijevremeni izbori

* Prijedlozi za biračke odbore

* Elektronsko glasanje

* Donje granice za novčane kazne

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.