Momčilo Krajišnik, prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske: Entitet u BiH potreban i Bošnjacima

Visoki predstavnici su oskrnavili Ustav Srpske, a konstitutivnost naroda je zloupotrijebljena tako da sapliće noge i kantonima i entitetima i samoj BiH.

Nisu obezbijeđena prava naroda tamo gdje su u manjini, već se konstitutivnost zloupotrebljava kako bi manjina što više onemogućila da funkcionišu entitet ili kanton u kojem su manjina, kaže za “Glas Srpske” prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik, koji je prije 27 godina predsjedavao sjednici na kojoj je usvojen prvi Ustav Republike Srpske.

Govoreći o aktuelnim odnosima u BiH Krajišnik je našem listu, između ostalog, rekao da svi problemi unutar BiH ne postoje zato što nema hrvatskog entiteta, već zato što ne postoji bošnjački entitet.

On se prisjeća da se delegacija RS polovinom februara 1992. godine vratila iz Lisabona, gdje je dogovorena prva verzija Kutiljerovog plana koja je poznata kao lisabonski principi.

GLAS: Šta su predviđali ti principi?

KRAJIŠNIK: Tim principima je predviđeno da će BiH biti konstituisana u tri nacionalne jedinice. Postigli smo načelni sporazum koji je u suštini bio samo nešto neprecizniji nego zvanični Kutiljerov plan iz polovine marta te godine. Međutim, kada se naša delegacija vratila iz Lisabona vidjeli smo da se na muslimanskoj strani stvara atmosfera da taj dogovor bude poništen.

GLAS: I zato je usvojen Ustav Republike Srpske?

KRAJIŠNIK: Znalo se da je za 29. februar i 1. mart zakazan referendum o nezavisnosti BiH i mi smo odlučili da usvojimo Ustav u kojem je stajalo da “Republika može stupati u zajednice sa državnim tvorevinama drugih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine”, što je u skladu sa lisabonskim principima.

GLAS: Ali, u članu 3. je stajalo da se “Republika nalazi u sastavu savezne države Jugoslavije”. Kako je to u skladu sa lisabonskim principima?

KRAJIŠNIK: To je bilo mudro rješenje jer smo pokazali da nećemo da izađemo iz Jugoslavije dok ne bude riješeno pitanje BiH, ali i da ne zatvaramo vrata za to da Republika Srpska danas-sutra može da se udruži sa drugim dvjema nacionalnim zajednicama u BiH, što je bilo u skladu sa lisabonskim principima i Kutiljerovim mirovnim planom.

GLAS: Kada je počeo rad na izradi Ustava jer je teško povjerovati da su profesor Radomir Lukić i pokojni profesor Gašo Mijanović, koji su njegovi pisci, taj posao uradili za petnaestak dana?

KRAJIŠNIK: Veliki broj nas je učestvovao u tom poslu, ali njih dvojica i profesor Plavšić, sinovac Biljane Plavšić, bili su, 'ajde da tako kažem, nosioci posla. To je išlo jako sporo i mi smo neposredno pred samo njegovo donošenje imali nesređen Ustav jer su profesori insistirali da sve bude po propisu i imali su određene regule, a onda smo mi iz politike požurili da to bude malo poprijeko.

GLAS: Znači, struka je imala glavnu, ali politika posljednju riječ?

KRAJIŠNIK: Svi mi pomalo fetišizujemo svoju profesiju i dajemo joj veći značaj i onda oni koji nisu u toj struci mogu nekad prelomiti stvar, a kada se posao završi, onda se vidi da li je to dobro ili nije. Mislim da je vrijeme pokazalo da mi nismo pogriješili.

GLAS: Kako ste dva dana nakon usvajanja Ustava RS doživjeli ubistvo srpskog svata na Baščaršiji?

KRAJIŠNIK: Sjećate se incidenta na Čukur-česmi, kada su Turci napuštali Beograd i ubili srpskog dječaka i time izazvali sukob velikih razmjera? Neprijatelj napravi nešto što je štetno po vas, ali to je žrtva za neki novi dobitak. Ali, muslimani su se ponašali samo onako kako im je rečeno da se ponašaju.

GLAS: A vama niko nije govorio kako da se ponašate?

KRAJIŠNIK: Imam blagu kritiku zato što ljudi koji su usvojili i Ustav i Deklaraciju o proglašenju RS danas ne postoje ni u zakonu ni igdje, kao da je sve to neko drugi donio. Dok je druga strana imala podršku svjetskih sila da radi šta hoće, srpska strana je bila pod stalnim pritiskom i prijetnjama da će biti kažnjena ako nešto uradi ili ne uradi i to ne samo da će biti kažnjeni pojedinci, već čitav narod. Mi smo imali samo dva prijatelja u tom našem projektu, to su Bog na nebu i srpski narod na zemlji, dok je sve ostalo u pojedinim fazama bilo protiv nas. Ali, ako imate ta dva saveznika, niko vam ništa ne može.

GLAS: Kako komentarišete to što muslimanska strana i danas atakuje i traži ukidanje RS?

KRAJIŠNIK: Kada projekat nije vaš, već božji, onda su vam protivnici u ulozi pomagača. Tako i danas pojedini političari na muslimanskoj strani povlače rizične poteze po opstanak BiH. Ali, čini mi se da postoji jedna snažna struja na muslimanskoj strani koja želi svoj entitet. Svi problemi unutar BiH ne postoje zato što nema hrvatskog entiteta, već zato što ne postoji bošnjački entitet.

GLAS: Možete li biti precizniji?

KRAJIŠNIK: Hajde da se samo nakratko stavite u ulogu Bošnjaka. Njih ima najviše u BiH, a nemaju vlast ni na nivou BiH, ni na nivou FBiH, pa čak ni na nivou kantona. I normalno je da im to smeta. Neko je poturio netačnu informaciju da je Zapad protiv muslimanske države, kao da na svijetu ne postoji sijaset muslimanskih država. Pored toga, ovdašnji muslimani nisu radikalni muslimani, ni fundamentalisti i mi to najbolje znamo jer živimo sa njima vijekovima. Među njima se odvija sukob i podjela na one koji žele čitavu BiH i one koji žele svoj entitet. Vjerujem da Bakir Izetbegović želi da ostvari zamisao svog oca, a to je da Bošnjaci imaju svoju državu, pa kolika god ona bila.

Svaki dan istorijski

GLAS: Možete li da se sjetite nekog detalja sa same te sjednice ili dočarati atmosferu tog vremena jer je sjednica održana u petak, a za subotu i nedjelju je bio zakazan nelegitimni referendum o nezavisnosti?

KRAJIŠNIK: Svaki dan iz tog vremena je sam za sebe bio istorijski, pa je teško sjetiti se detalja iz svakog dana. A atmosfera je bila takva da su muslimani, jer su Bošnjaci tada još bili muslimani, imali podršku svjetskih moćnika. Ne zamjeram im na njihovom ponašanju jer bi svaki narod koji bi dobio obećanje da će imati svoju državu ako bude slušao, a da to nije obećanje nekoga iz Kadinog sela, već jedne svjetske sile, isto se ponašao. S druge strane, mi samo nismo dozvoljavali da nam bude ukradeno ono što se dogovorimo, a to su tada bili lisabonski principi.

Da muslimani nisu odustali od tih principa, danas bismo imali isto ili nešto nepovoljnije stanje po srpsku stranu, ali ne bi bilo rata i stradanja.

Svađe i strah

GLAS: Kako komentarišete današnja dešavanja i podjele na političkoj sceni Srpske?

KRAJIŠNIK: SDS početkom devedesetih nije bio pokret, već jedna od stranaka i kada je pobijedila rekla je: “Hajde da zajedno odbranimo srpski narod” i tada je postala pokret. I sada bi svi trebalo da podijele odgovornost i učestvuju u vlasti u skladu sa podrškom koju im je narod dao i vidjeli bi kako bi se narod osjećao sigurno jer se ovako političari svađaju, a narod je u strahu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.