Miroslav Lajčak: Priča o referendumu je protivustavna

BiH nije i ne može biti talac Kosova. Bilo kakvi incidenti, čak i manji, bili bi kontraproduktivni. Očekujem od policije da drži pod kontrolom bezbjednosnu situaciju, a od političara da rade na održavanju mirnog stanja, kazao Lajčak

Visoki predstavnik međunarodne zajednice Miroslav Lajčak u intervjuu za "Glas Srpske", datom pred današnju posebnu sjednicu republičkog parlamenta posvećenu Kosmetu, kazao je da očekuje da parlamentarci djeluju u skladu sa Ustavom i Dejtonskim sporazumom. - Očekujem i od domaćih političkih lidera da se uzdrže od pravljenja bilo kakvih paralela te da svoje aktivnosti usmjere na ono što su prioriteti BiH - istakao je Lajčak. On je kazao da SDA ima pravo na svoj stav o reformi policije, ali da nema pravo da blokira preostale stranke u svojoj namjeri da okončaju ovo pitanje. Lajčak je istakao da OHR ima isti odnos prema svim žrtvama proteklog rata, pa tako i srpskim i da je OHR prošle sedmice jasno stavio do znanja da će nastaviti da urgira kod Vlade Federacije da rade na sprovođenju odluka Doma za ljudska prava u vezi sa nestalim sarajevskim Srbima. ? Kosovo je jednostrano samoproglasilo nezavisnost. Kakve će to posljedice imati po BiH? LAJČAK: Bilo je jasno da će proglašenje nezavisnosti imati psihološki uticaj na čitav region. No, ponoviću: ova deklaracija nema nikakve direktne veze sa Bosnom i Hercegovinom, to su dva potpuno odvojena pitanja. Kategorički odbacujem bilo kakav pokušaj vještačkog povezivanja Kosova i BiH. Očekujem i od domaćih političkih lidera da se uzdrže od pravljenja bilo kakvih paralela te da svoje aktivnosti usmjere na ono što su prioriteti BiH, naravno, uz puno poštivanje Ustava ove zemlje i Mirovnog sporazuma. BiH nije i ne može biti talac Kosova. Bilo kakvi incidenti, čak i manji, bili bi kontraproduktivni. Očekujem od policije da drži pod kontrolom bezbjednosnu situaciju, a od političara da rade na održavanju mirnog stanja. ? Na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, koja će biti održana danas, poslanici će se odrediti prema jednostrano samoproglašenoj nezavisnosti Kosmeta i usvojiti Deklaraciju o stabilnosti i trajnosti RS. Kako gledate na taj čin? LAJČAK: Skupština ima pravo na raspravu, ali ne bi trebalo da se upušta u neke političke avanture izvan okvira Mirovnog sporazuma, Ustava ove države i Ustava RS. BiH je međunarodno priznata suverena država i njen teritorijalni integritet je zagarantovan Dejtonskim mirovnim sporazumom. Ustav BiH kaže da je BiH država koja se sastoji od dva entiteta te da su u njoj Srbi, Bošnjaci i Hrvati konstitutivni narodi. ? Srpski pokret nevladinih asocijacija, SPONA, traži da republički parlament proglasi nezavisnost, a ako se to ne desi, najavljuje organizovanje referenduma pozivajući se na Povelju UN-a. Da li je, po Vama, to realno izvodljiv zahtjev? LAJČAK: Ustav BiH ne predviđa mogućnost referenduma, zato, bilo kakva priča o tome je jednostavno protivustavna. Neodgovorni pojedinci pokušavaju da povežu Kosovo i BiH. Odbacujem takve pozive. Bosna i Hercegovina nije otvoreno pitanje i očekujem od vodećih političkih lidera i Narodne skupštine Republike Srpske da rade i djeluju na način koji je u skladu sa Ustavom i Dejtonskim mirovnim sporazumom. Pozivanje na povelju Ujedinjenih nacija nema uporišta: pravo na samoopredjeljenje ne znači pravo na otcjepljenje, kako to neki žele da tumače. ? Prema najavama iz RS, u razgovorima o budućim promjenama Ustava BiH neće se odustati od toga da se u Ustav uvrsti pravo na samoopredjeljenje naroda u BiH. Kako gledate na to? LAJČAK: Ustavne promjene, za koje se svi slažu da su neophodne BiH, moraju biti plod kompromisa svih strana i niko neće moći da ostvari svoje maksimalističke ciljeve. U Širokom Brijegu je bilo dogovoreno da se pitanje ustavne reforme ostavi po strani dok se ne potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom. Mislim da je ova odluka ispravna. Naš prioritet sada mora da bude potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. ? Kako komentarišete činjenicu da institucije BiH ne posjeduju original Dejtonskog mirovnog sporazuma? LAJČAK: Ne želim da nagađam gdje bi se mogao nalaziti bosanskohercegovački primjerak Mirovnog sporazuma. Original postoji u Parizu, gdje je Sporazum zvanično potpisan u decembru 1995. godine, a tekst vjeran originalu se nalazi na OHR-ovoj veb stranici. Da podsjetim na jednu činjenicu; sva konfuzija se mogla izbjeći da je Predsjedništvo BiH dalo da se uradi prevod Dejtonskog mirovnog sporazuma, u skladu sa kriterijumima navedenim u Sporazumu za utvrđivanje tekstova Aneksa na Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, na bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. U proteklih desetak godina, OHR je stalno urgirao da Predsjedništvo BiH ispuni svoje dužnosti u tom pogledu, ali to je bilo uzaludno. Ovom prilikom ponovo pozivam Predsjedništvo BiH da ispoštuje svoje obaveze o ovom pitanju. ? Da li ste uočili razlike između verzije Dejtonskog mirovnog sporazuma na sajtu OHR-a i njegovog originala, o čemu se govori u posljednje vrijeme? LAJČAK: Prije svega, nije riječ ni o kakvoj zavjeri, kako je sugerisano proteklih dana u medijima. Riječ je o tehničkoj promjeni. U članu kojim se reguliše pitanje koje odluke Predsjedništvo BiH usvaja konsenzusom, greškom je napravljena referenca na član koji se bavi nadležnostima institucija BiH. ? Porodice zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila RS optužuju OHR da njegovi predstavnici nikada nisu sa njima razgovarali, dok su s druge strane primali slična udruženja iz Federacije BiH? LAJČAK: To naprosto nije tačno. OHR je uvijek podržavao aktivnosti takvih udruženja i njihovo pravo da dođu do istine o svojim najmilijim. Smatramo da se do istine mora doći. To je od ključne važnosti za proces pomirenja koji je neophodan BiH. Pravda mora biti zadovoljena, a krivci kažnjeni po zasluzi. Trinaest godina nakon rata prošlost ne smije biti prepreka na putu ka budućnosti. OHR je prošle sedmice jasno stavio do znanja da će nastaviti urgirati kod Vlade Federacije da rade na sprovođenju odluka Doma za ljudska prava u vezi sa nestalim osobama. ? Lider SDA Sulejman Tihić je odustao od Mostarske deklaracije i reforme policije uprkos obećanju datom EU i Oliju Renu. Da li treba da snosi posljedice? LAJČAK: Jasno je da je SDA promijenila svoj stav i odlučila da istupi iz procesa na koji su se obavezali u Mostaru i Laktašima. Ono što je važno jeste da BiH ispuni svoje obaveze i sprovede reforme koje su neophodne za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i nadam se da će razumijevanje za put BiH ka Evropskoj uniji biti pokazano i u parlamentu. SDA ima pravo na svoj stav, ali nema pravo blokirati preostale stranke u svojoj namjeri da okončaju ovo pitanje. U suprotnom, najveća posljedica jeste usporavanje BiH na njenom putu ka Evropskoj uniji i potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, a to će osjetiti svi građani. Primijetio sam da su zakoni o reformi policije prošli prvu stepenicu neophodnu za usvajanje u parlamentu. To je demokratija na djelu. Radujem se njihovom daljem usvajanju. M. RADETIĆ Savjet za primjenu mira na sjednici 27. i 28. februara će raspravljati o sudbini OHR-a u BiH. O čemu će još biti riječi na pomenutoj sjednici? LAJČAK: U ovom trenutku mogu vam samo reći da će Savjet za implementaciju mira razmatrati sveukupnu situaciju u BiH. Ne bih da spekulišem o zaključcima, sačekajmo još nekoliko dana dok se sjednica ne održi. Kontakt preko Interneta SARAJEVO - Visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak pozvao je građane da mu putem Interneta dostave svoja pitanja o evropskoj budućnosti BiH, javila je Srna. Iz OHR-a je saopšteno da pitanja o ovoj temi treba poslati sutra, na veb stranici www.reci.ba. Lajčak će odgovoriti narednih dana u video intervjuu koji će biti postavljen na ovoj Internet stranici.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.