Foto: Miro Džakula: Carinske prevare progutale 170 miliona
Uprava za indirektno oporezivanje BiH podnijela je tužilaštvu izvještaje zbog, što se nas tiče, već dokazanih poreskih i carinskih prevara i utaja teških više od 170 miliona KM koje treba da budu procesuirane u budućem periodu. Ako se dokaže da su neki od radnika Uprave učestvovali u tome, protiv njih ćemo preduzeti sve zakonom dozvoljene mjere.
Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" direktor UIO BiH Miro Džakula.
- U UIO radi veliki broj čestitih ljudi, a onaj kukolj koji postoji u žitu, sasvim sigurno ćemo očistiti - kazao je Džakula.
* GLAS: Da li je, poslije posljednjeg hapšenja šefova carinskih ispostava, poljuljano povjerenje u UIO?
DžAKULA: Cijeli postupak treba da bude okončan, a ako se dokaže da je neko radio nezakonito, on treba da snosi i posljedice. Smatram da je povjerenje u UIO iz dana u dan sve veće. Uprava je pokrenula sve te akcije zajedno sa SIPA i drugim institucijama i njihov rezultat je mnogo više prihoda na jedinstvenom računu UIO.
* GLAS: Koliko je ove godine suspendovano službenika i zbog čega?
DžAKULA: U 2013. godini suspendovao sam deset zaposlenih, i to šest po osnovu određenog pritvora, dva po osnovu potvrđene optužnice zbog krivičnog djela učinjenog u vršenju službene dužnosti i dva na osnovu pokrenutog disciplinskog postupka zbog teže povrede službene dužnosti.
* GLAS: Na koji način se UIO bori protiv korupcije u sopstvenim redovima?
DžAKULA: Tužilaštvu smo podnijeli izvještaje zbog, što se nas tiče, već dokazanih poreskih i carinskih prevara i utaja teških više od 170 miliona KM koje treba da budu procesuirane u budućem periodu. Ako se dokaže da su neki od radnika Uprave učestvovali u tome, protiv njih ćemo preduzeti sve mjere koje su zakonom dozvoljene. Do okončanja cjelokupnog procesa, suspendovali smo i tri naša službenika koji su prije nekoliko dana uhapšeni. U UIO radi veliki broj čestitih ljudi, a onaj kukolj koji postoji u žitu, sasvim sigurno ćemo očistiti.
* GLAS: Kakva je naplata prihoda ove godine?
DžAKULA: Prihodi od indirektnih poreza u devet mjeseci ove godine iznosili su 4,366 milijarde KM i veći su za 14 miliona KM u odnosu na isti period lani. Bruto prihodi u ovoj godini u odnosu na 2010. veći su za 306 miliona. Aktivnost koju je UIO pokrenula dolaskom ovog menadžmenta 2011. godine, rezultirala je time da na jedinstvenom računu u BiH u prosjeku godišnje ima više od 300 miliona KM bruto prihoda. Postavljam pitanje šta se dešavalo sa tim prihodima svih godina prije nego što je došao ovaj menadžment i kolike su bile carinske i poreske utaje?
* GLAS: Dokle se stiglo sa akcijom "Meso"? Da li je UIO dobila od federalnog Ministarstva poljoprivrede tražene podatke o korisnicima podsticaja?
DžAKULA: Akcija kodnog naziva "Meso" otkrila je brojne nepravilnosti. Podaci koje smo dobili od resornih ministarstava poljoprivrede dali su nam mogućnost da otkrijemo brojne obveznike koji nisu prijavljivali sav ostvaren promet. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH još nije dostavilo podatke u onoj formi u kojoj bi bilo vidljivo kome je i koliko podsticaja isplaćeno.
* GLAS: Ima li UIO mehanizme da "natjera" Ministarstvo poljoprivrede FBiH da dostavi te podatke?
DžAKULA: Vidjećemo sa Tužilaštvom BiH i drugim agencijama kako da dođemo do tih podataka, iako smatram da će i Ministarstvo samo dostaviti podatke. To je pitanje koje će morati da se riješi na bilo koji način.
* GLAS: Da li su utvrđene još neke nezakonitosti u akciji "Meso".
DžAKULA: Apsolutno. One isplivavaju iz dana u dan. Treba reći i da BiH nije imala dovoljno interesa da zaštiti domaću proizvodnju. Kroz određene kvote bescarinskog uvoza omogućavao se uvoz mesa raznih vrsta u ogromnim količinama. Bilo bi dobro da se javnost upozna koje su to kvote pri uvozu davane i za koje vrste mesa.
* GLAS: Kada se može očekivati rješenje problema u vezi sa kategorizacijom graničnih prelaza sa Hrvatskom? Vi ste na čelu komisije koja treba da riješi to pitanje.
DžAKULA: BiH je jedina zemlja koja je sa EU, odnosno sa Hrvatskom, potpisala sporazum i o graničnim prelazima i o pograničnom prometu. Time smo otvorili vrata BiH prema EU. Svaki sporazum ima svojih manjkavosti i mi smo za to da se riješi sve ono što stvara problem opštinama. Tvrdim da su oba sporazuma kvalitetno rješenje za BiH, a oni se svakako mogu i popraviti. Podržavamo aktivnost opština, ali moramo biti svjesni i činjenice da ne može svaka mjesna zajednica i svako selo imati granične prelaze, onako kako oni to žele.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.