Foto: Milorad Dodik: OHR popisao državnu imovinu na neorganizovan i nestručan način
OHR je ranijih godina bespravno zamrznuo imovinu RS u namjeri da natjera organe vlasti u zemlji da se bave tim pitanjem. BiH, po Dejtonskom sporazumu i Ustavu, nije vlasnik imovine. Vlasnici imovine su entiteti. Pa zašto je OHR u prošlosti dozvolio da se imovina privatizuje u entitetima, a sada prave problem?
To je u intervjuu "Glasu Srpske" izjavio predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik. Dodao je da visoki predstavnici jednostavno nisu imali ovlašćenja da se bave pitanjem imovine.
- Međutim, i Valentin Incko nastavlja bespravno da djeluje kada je riječ o imovini. OHR je obavio popis imovine na veoma neorganizovan i nestručan način - naglasio je Dodik.
* GLAS: Tim OHR-a je završio popis imovine u BiH. Da li je Vlada RS analizirala spisak popisane imovine?
DODIK: Pitanje imovine je vještački nametnuto kao problem u zemlji. OHR je ranijih godina bespravno zamrznuo imovinu RS u namjeri da natjera organe vlasti u zemlji da se bave tim pitanjem. BiH, po Dejtonskom sporazumu i Ustavu, nije vlasnik imovine. Vlasnici imovine su entiteti. Pa zašto je OHR u prošlosti dozvolio da se imovina privatizuje u entitetima, a sada prave problem? OHR uporno u tom procesu upada u kontradiktornosti. Sve radnje koje su visoki predstavnici preduzeli u vezi sa pitanjem imovine su bile bespravne. Visoki predstavnici jednostavno nisu imali ovlašćenja da se bave pitanjem imovine. Međutim, i Valentin Incko nastavlja bespravno da djeluje kada je riječ o imovini. OHR je obavio popis imovine na veoma neorganizovan i nestručan način. Sadržaj CD-a, sa devet hiljada stranica, koji mi je Incko uručio, u ovom trenutku nije prioritet za Vladu RS, jer oni nisu imali ovlašćenja da to rade. RS se neće odreći svoje imovine, a ovo pitanje razmatraćemo poslije praznika.
* GLAS: Na tom spisku su i neke od institucija RS, kao što su zgrada NSRS i Palate predsjednika RS?
DODIK: Mogu da pišu šta god hoće, ali to uopšte nije važno. Zgrade NSRS i Palate predsjednika RS su u vlasništvu RS i o tome nema diskusije. To je samo pokušaj da se destabilizuje politička situacija pred sljedeću sjednicu Savjeta za primjenu mira u BiH da bi se pokazalo da OHR mora i dalje ostati u zemlji.
* GLAS: Od ne tako davne priče o zatvaranju OHR-a zemlja je ponovo došla u situaciju u kojoj visoki predstavnik nameće zakone i to u vezi sa pravosuđem BiH?
DODIK: Svojim posljednjim odlukama o ostanku stranaca u pravosuđu BiH i gradu Mostaru Incko je pokazao da BiH nije suverena zemlja. Incko je to uradio u uslovima kada Evropa jasno govori da je OHR problem ove zemlje. Incko nema pravo da donosi zakone i nameće odluke. Vlada RS je odbila te odluke i očekujemo da to potvrdi NSRS. Biće formirana skupštinska komisija koja će inovirati zakon o referendumu da bi u dogledno vrijeme, čim riješimo tehnička pitanja, građani RS mogli na referendumu da se izjasne da li podržavaju Dejton i da li se protive nametanju odluka visokog predstavnika. Uvjeren sam da će građani RS odbiti nametanje odluka. OHR nikada nije bio dobronamjeran prema RS i uvijek je djelovao na njenu štetu. Nijedna zemlja nema savjetnike u sudovima i tužilaštvima. Nažalost, BiH je nakaradna zemlja i nema šanse da uspije sa ovakvim OHR-om i odlukama pojedinih ambasadora koji otvoreno primjenjuju silu. Da su stranci pretjerali sada otvoreno govore i bošnjački i hrvatski predstavnici.
* GLAS: Opozicija tvrdi da suviše olako govorite o referendumu?
DODIK: Mladen Ivanić i Dragan Čavić su favoriti Sarajeva. Zato pokušavaju da minimiziraju priču o referendumu. Referendum je veliko nasljeđe demokratskih procesa u svijetu. Kada su Ivanić i Čavić bili na vlasti, o referendumu nisu smjeli ni da pomisle. Ako su možda na to i pomislili, mislim da su sami sebe uplašili. Mi smo uspjeli za ove tri godine da legalizujemo pravo izjašnjavanja građana na referendumu. Referendum u RS više nije tabu tema. Želimo da referendum praktično institucionalizujemo kao legitimnu formu izjašnjavanja naroda o važnim pitanjima koja dođu na dnevni red. To bi imalo snažnu političku i pragmatičnu poruku. Da li će jednog dana doći na dnevni red i pitanje statusa RS, to je stvar koja se mora veoma pažljivo mjeriti i veoma pažljivo učiniti, ako do toga dođe.
* GLAS: Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko rekao je da referenduma u RS o njegovim posljednjim odlukama neće biti?
DODIK: Incko se očigledno uplašio takvog razvoja situacije, pa govori da bi ta odluka RS bila antidejtonska. Referendum je najznačajnija tekovina razvijenih demokratija. Zašto se onda građanima RS osporava to pravo? Problem je samo što imamo star zakon o referendumu i što pretpostavljamo da bi ta odluka bila osporena u Vijeću naroda RS zbog čega se ne bi mogao ispoštovati predviđeni rok za održavanje referenduma. Cilj je da stvorimo savršenu proceduru za održavanje referenduma.
* GLAS: Sa liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem postigli ste visok stepen saglasnosti o važnim pitanjima?
DODIK: Neophodno je održavati dijalog u BiH. Hrvati i Srbi imaju gotovo identične stavove kada je riječ o organizaciji i uređenju BiH. Nije to udruživanje protiv Bošnjaka, već borba za ravnopravnost i konstitucionalnost. Pozivam bošnjačke lidere da nam se pridruže, jer to je ključno za stabilnost i mir u zemlji. Sarajevski političari moraju da shvate da će BiH prije nestati nego što će postati centralizovana.
* GLAS: Zvanična statistika govori o rastu životnog standarda u RS, industrijskoj proizvodnji, povećanju plata… Međutim, industrijski radnici, boračke kategorije i penzioneri tvrde da jako teško žive sa malim primanjima?
DODIK: U RS ima jako više pozitivnih stvari nego negativnih. Možete vi da bježite od statistike, ali ona je neumoljiva. Jasno pokazuje da je industrijska proizvodnja u RS u porastu, da 1.400 radnika Rafinerije u Brodu sada radi, da već tri godine provodimo program zbrinjavanja porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida. Plate i penzije smo održali stabilnim. Neki to neće da priznaju i tendenciozno pokušavaju da naprave negativnu sliku o RS. Vlada RS je učinila sve što je bilo moguće da efekti svjetske ekonomske krize ne budu dramatični po ekonomiju RS. Odgovorno tvrdim da smo u tome uspjeli.
* GLAS: Da li je Fond PIO RS dugoročno stabilan?
DODIK: Naravno da jeste. Međutim, mnogi su nezakonito došli do penzija i invalidnina, čime je stvoren finansijski pritisak na državu. Mnogi su ostvarili pune iznose penzija sa samo pet godina radnog staža. Došli smo u situaciju da imamo približno isti broj penzionera i zaposlenih zbog podmićivanja ljekarskih komisija i nelegalno dodijeljenih penzija i invalidnina. Sve to mora da bude dovedeno u red.
* GLAS: Šta će u idućoj godini biti prioritet za Vladu RS kada su u pitanju kapitalni projekti?
DODIK: Autoput Banja Luka - Gradiška bi trebalo da bude otvoren polovinom sljedeće godine. Za gradnju autoputa Banja Luka - Doboj riješeni su svi imovinsko-pravni poslovi i urađena projektna dokumentacija. Sve je to urađeno jako kvalitetno i dosta brzo. Ako "Štrabag" ne bude u mogućnosti da to radi, tražićemo drugo rješenje. Nećemo odustati. Gradnja autoputa Banja Luka - Gradiška je koštala 200 miliona, za put na Čemernom u idućoj godini obezbijeđeno je dodatnih 50 miliona maraka, grade se tri hidroelektrane na rijeci Bosni čija je ukupna vrijednost 400 miliona maraka, gradnja bolnice u Bijeljini će koštati 80 miliona maraka, za gradnju vodovoda u lokalnim zajednicama biće uloženo 170 miliona maraka, Rusi su najavili ulaganja u Rafineriju u Brodu od milijardu evra.. Zaista je mnogo toga dobrog učinjeno u RS.
* GLAS: U sarajevskim medijima je bilo dosta spekulacija o istrazi SIPA u vezi sa gradnjom zgrade Vlade RS i autoputa Banja Luka - Gradiška?
DODIK: Niko od mene nije tražio nikakvu izjavu. Godinu o tome govore, a niko nije procesuiran. Nemaju nikakve dokaze iako su saslušali 100 ljudi. Provodili su i strahovladu i saslušavali poslanike u NSRS. Jednostavno, žele da sruše aktuelnu vlast u RS. Sve je to politički motivisano, sve su to spekulacije. Moguće je da će tu priču ponovo oživjeti pred sljedeće izbore u BiH.
* GLAS: Kako riješiti probleme u Urbanističkom zavodu?
DODIK: Urbanistički zavod je privatno preduzeće. To preduzeće je privatizovano na čudan način. Provjerite ko je to uradio, kada i kako. Smatrao sam da je logično da taj zavod, koji je kupljen za staru deviznu štednju u vrijednosti od nekoliko stotina hiljada maraka, vratimo u vlasništvo RS, jer je riječ o strateškom preduzeću od interesa za RS. Njegov vlasnik je prvo tražio od Vlade RS 12 miliona maraka. Ta suma je poslije spuštena na tri miliona, ali to nije riješeno. Pojedinci su očigledno kupili tužioce i sudije.
Urbanističkim zavodom RS treba da se bavi Specijalno tužilaštvo RS.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.