Milorad Dodik: Glas Republike Srpske se čuje, sluša i uvažava

Kada bi me pitali da u riječi ili rečenici opišem šta mislim da je urađeno sve ovo vrijeme, onda ću reći da je to dostojanstvo koje smo vratili Srpskoj. To je ono što je veoma teško postići u politici i veoma se teško primijeti. Mnogi to, naravno, nikada neće priznati, ali jasno je da se danas glas Republike Srpske čuje, sluša i uvažava.

Rekao je to u intervjuu, koji je "Glasu Srpske" dao povodom 21. rođendana i krsne slave Republike Srpske Svetog arhiđakona Stefana, predsjednik Republike Milorad Dodik.

* GLAS: Kako ocjenjujete godinu iza nas? Koliko je u njoj Republika Srpska zabilježila pobjeda, a koliko poraza?

DODIK: Svaka godina za RS je nova pobjeda. Srpska je bila u godini jubileja - 20 godina postojanja i taj jubilej obilježila dostojanstveno nizom manifestacija tokom čitave godine. Energija koja je pokazana govori da Srpska istinski pripada svome narodu i da je narod doživljava na taj način, da je spreman da se bori za nju i da razumije teško vrijeme na ekonomskom i socijalnom planu. Politički gledano Srpska je stabilna, proširila je uticaj i obezbijedila jačanje institucija, što pokazuje da nije imala institucionalnih zastoja i kriza. Na nivou BiH Srpska je imala jasnu politiku koja je dovela u poziciju nezaobilaznog faktora u odlučivanju, a na regionalnom planu proširila je i ojačala kontakte i veze. Na širem planu ojačani su kontakti sa EU, nastavljeno je razvijanje saradnje sa SAD, a ojačani su odnosi sa Rusijom, Kinom i Izraelom.

S druge strane, ekonomija bilježi zastoj, čak i pad, ali imajući u vidu globalna kretanja, usuđujem se da kažem da Srpska drži određeni stepen stabilnosti, da je likvidna i obezbjeđuje i servisira sve svoje zakonom predviđene obaveze. Uvjeren sam da će to, ako ne dođe do većih globalnih poremećaja, biti održano i u 2013. godini. Osim ekonomske krize, loše sprovedena privatizacija dovela je do urušavanja preduzeća i do toga da su mnogi ljudi ostali bez posla. Borba protiv nezakonitosti u tom pogledu nije bila efikasna, isključivo zbog pravosuđa. Ljudi u pravosuđu su presjedili svoje mandate, primajući visoke plate i kooperirajući sa raznim kriminalnim i advokatskim krugovima tako da formiranje Specijalnog tužilaštva RS i drugi potezi koje smo povukli i obezbijedili ogroman novac nisu dali rezultate.

* GLAS: Ali često kažu da je pravosuđe pod uticajem politike i da zato ne rade svoj posao?

DODIK: Politika je učinila sve i napravila zakonski i institucionalni okvir za njihovo djelovanje. Narod mora da razumije da Milorad Dodik i bilo ko na političkoj funkciji niti može da procesuira kriminalce, niti da im presuđuje. Ali pravosuđe je ostalo izvan borbe protiv korupcije i kriminala posebno onog počinjenog u privatizaciji, a čak su pogoršali stanje jer su kriminalne slučajeve legalizovali presuđujući da su bili zakoniti. Neefikasno pravosuđe je najveće zlo Republike Srpske danas.

* GLAS: Neosporno je da se danas glas RS u BiH čuje i sluša. Koliko je bilo teško izboriti se za to?

DODIK: Jasno je da se glas Srpske čuje, sluša i uvažava, htjeli to neki ili ne. Savršeno dobro razumijemo našu poziciju, ponašamo se u skladu sa Ustavom i ne činimo ništa izvan toga. Kada smo 2006. godine došli na vlast, Srpska je u političkom smislu ličila na opštu propast. Niko ozbiljan nije dolazio u RS, posjećivali su je trećerazredni službenici ambasada iz Sarajeva i utrkivali se kako će oteti neku nadležnost. Praksa koju sam naslijedio bila je da kada zakažete sjednicu Vlade, sve tačke dnevnog reda i materijale, među kojima je bilo i tajnih, morate da dostavite OHR-u da bi dali saglasnost da li nešto može da se stavi na dnevni red. Kada sam zakazao prvu sjednicu Vlade 2006. godine kazali su mi da sve tačke dnevnog reda dostavim OHR-u, što sam odbio i na taj način smo krenuli u otvorenu borbu za svoje pravo. Zato me boli kad čujem da oni koji su doveli do institucionalnog pada Srpske danas govore kako ne treba da se više borimo za nju. Naša politika se neće promijeniti, ali postoji mogućnost da dođu neki ljudi i sve te aveti iz prošlosti će odjednom oživjeti ponovo.

* GLAS: Svojim političkim angažmanom ste postavili granicu ispod koje oni koji predstavljaju Srpsku ne mogu da idu?

DODIK: Moramo svakodnevno raditi, jer ništa nije završeno. Postoji averzija prema Srpskoj, prije svega iz Sarajeva, ali i značajnog dijela međunarodne zajednice. Treba biti oprezan. Mustafa Cerić i Svjetski bošnjački kongres u zgodnom trenutku bošnjačku naciju mogu da povedu u bošnjačku partiju, jer su navodno nezadovoljni svim ovim što imaju. Naši kolektivni odnosi i uvjerenje da radimo ispravan posao bilo je od ključne važnosti za uspjeh, a prijetnje i pritisci su nas još više jačali. Kada bi me pitali da u riječi ili rečenici opišem šta mislim da je urađeno sve ovo vrijeme, onda ću reći da je to dostojanstvo koje smo vratili Srpskoj. To je ono što je veoma teško postići u politici i veoma se teško primijeti. Mnogi to, naravno, nikada neće priznati.

* GLAS: Da li ste zbog pritisaka i prijetnji ikada razmišljali da odustanete?

DODIK: Normalno da nije lako biti izložen prijetnjama, ali možda ih nikada nisam shvatio ozbiljno. Motivisao me osjećaj da smo u pravu i da ponižavanje i potcjenjivanje i generalizovanje Srba kao lošeg naroda mora da prestane. Osjećaj poniženosti u meni je razvijao potrebu da se tome suprotstavim. Kada se izložite prijetnjama shvatite da nemate pravo da odustanete, jer niste trebali ni da krenete. Zbog onoga što sam radio i kako sam se ponašao, mnogi me ne vole. Ne volim ni ja njih. Ali, ovo nije stvar ljubavi, već politike, odnosa i realnog života. Bez RS ne bi bilo ni Srba od Trebinja do Novog Grada i za nekih 20 do 30 godina doživjeli bi sudbinu kosovskih Srba. Smatram da sam svojim radom doprinio da Srpska ne ostane na političkom i ekonomskom dnu na kojem je bila.

* GLAS: Da li Dejtonski sporazum može da obezbijedi nastavak tog puta i koliko je važno da se ne dopusti njegova izmjena i selektivna primjena?

DODIK: Moja ključna borba bila je da se primjenjuje slovo, a ne duh Dejtona. Teza o duhu Dejtona je smišljena da otvori mogućnost da Srpska bude potpuno devastirana. Ignorišući činjenicu da je Dejtonski sporazum međunarodni ugovor, a međunarodni ugovor mora da se poštuje i ne može da se mijenja, visoki predstavnici su kršeći taj ugovor činili krivična djela. Mi nemamo problem sa Dejtonskim sporazumom. U BiH je, međutim, značajno urušen ovaj sporazum, a tome je poslužila i jedna odrednica koja se zloupotrebljava: definicija Dejtona kao opšteg okvirnog sporazuma se prenijela i na njegove anekse koji nisu opšti kao što je Ustav. Dejton nije okviran, on je definitivan i može da bude mijenjan samo našom političkom voljom. Upravo ta opštost se pokušala prenijeti na anekse i na taj način je promijenjen sistem. To je bio najteži udarac RS od 2002. godine kada se promijenio način finansiranja institucija BiH. Tu eroziju smo zaustavili 2006. godine. Ili će BiH biti po Dejtonu ili je neće biti.

* GLAS: Veliki broj nadležnosti prenesen je u oblasti finansija, pravosuđa, vojske?

DODIK: U konceptu pravljenja BiH kao države savršeno se dobro znalo da su ključ finansije, pravosuđe, vojska i policija. Krenuli su u devastiranje nadležnosti u oblasti finansija, pa su napravili Upravu za indirektno oporezivanje. Visoki predstavnik je nametnuo zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH praveći pravosudnu strukturu koje nema u Ustavu. Oni su instalisali Ustavni sud BiH koji ima devet članova od čega tri stranca i dva Bošnjaka koji su uvijek bili većina. Smislili su i priču o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, koji je izvan realnog odnosa i Ustava. To su pitanja koje će se morati raščistiti u strukturalnom dijalogu sa EU. Kako je moguće da je EU podržavala političko i pravno nasilje visokih predstavnika, a predstavlja se kao demokratska strana? Oni sve vide i mnogi od njih su se saglasili s tim, ali nikada javno.

* GLAS: Očekujete li da će EU prihvatiti argumente i ispraviti greške?

DODIK: Oni nikad neće priznati svoje greške. Oni su veliki, a veliki i kada griješe su u pravu. Ali, mi smo otvarajući to pitanje doveli gospođu Ketrin Ešton da bi predstavili svoje argumente. I danas sam joj zahvalan što je razumjela trenutak. Oni su se najviše plašili referenduma, jer su znali da nisu u pravu. Rekli smo im da za to nikada nije kasno i da ćemo dati šansu dijalogu.

* GLAS: Da li investicije i projekti koji su dogovoreni mogu neutralisati uticaj ekonomske krize?

DODIK: Mislim da je to ostvarivo. Ugovoreni su veliki projekti od "Južnog toka", termoelektrana "Stanari" i "Ugljevik 3", hidroelektrana na Drini, Bosni i Bistrici do projekta "Gornji Horizonti" u Hercegovini. To su projekti koji će akumulirati najmanje dvije milijarde evra. Ako se tome doda izgradnja autoputa Banjaluka - Doboj, onda investicije dostižu vrijednost do tri milijarde evra. Stvaramo preduslove da investicije budu realizovane. Izgradnja autoputa Banjaluka - Doboj i TE "Stanari" i "Ugljevik 3" je počela, potpisan je ugovor sa kompanijom RWE za izgradnju sistema hidroelektrana na Drini, a Srbija je ratifikovala ugovor za srednju Drinu tako da se i taj projekat odvija ubrzano. Sa kompanijom iz Čikaga je potpisan ugovor o gradnji hidroelektrana na gornjem toku Drine, a na rijeci Bosni je otklonjen problem sa norveškim investitorima. Osim toga, treba nam jedna dobra rodna godina koja bi obezbijedila stabilan rast poljoprivredne proizvodnje, jer nam treba rast prerađivačke industrije. Treba nam jača metalska i tekstilna industrija i tu činimo napore. Sa partnerima iz Njemačke smo postigli dogovor koji omogućava da u RS bude otvoreno do 2.000 radnih mjesta u tekstilnoj industriji. Pored velikih investicija moramo da pokušamo da obezbijedimo nove, a ključno je i da očuvamo postojeće privredne kapacitete.

* GLAS: Kraj 2012. godine obilježili su protesti zaposlenih u javnom sektoru zbog smanjenja plata?

DODIK: Vlada je dijalog sa sindikatima trebalo da  vodi ranije. S druge strane, podaci iz realnog sektora ukazuju na to da je neophodno smanjenje javne potrošnje. To je uvijek teška odluka, ali je ona bila potrebna da se očuva sistem. Smanjenje plate za deset odsto je problem svim ljudima i ja bih volio da budem političar koji svake godine povećava plate za deset odsto, ali ovaj put to se nije moglo uraditi. Ne smije se zaboraviti da su plate u obrazovanju i policiji 2006. godine bile 300 maraka i da smo ih povećali za gotovo sto odsto. Ove godine se nerado pristupilo njihovom smanjenju, ali nije rečeno da je to trajno. Ako se situacija ne pogorša, gotovo je izvjesno da će plate biti vraćene na raniji nivo 2014. godine. Mislim da svi treba da budemo razboriti, da svi shvatimo da se ne nalazimo u lakoj situaciji i da je važno da su te plate redovne.

* GLAS: Da li je moglo biti sanirano stanje u javnim preduzećima i fondovima?

DODIK: Ekonomska situacija pravi probleme. Nikada nije ni bila sređena situacija u "Željeznicama". Nijedna vlada se ne može pohvaliti da ima sjajan period u funkcionisanju "Željeznica", ali u krizi problemi dolaze do izražaja. Šta god da se uradi u penzijskom fondu ne može se promijeniti činjenica da imamo isti broj zaposlenih i penzionera. Kako tu biti uspješan? Ovo što mi radimo i održavamo sistem je za Ginisa. Ne može se naći nijedna zemlja u svijetu u kojoj se na ovaj način održava funkcionalnost penzijskog fonda. Sistem funkcioniše i učinićemo sve da ga održimo. Rekonstrukcija zdravstvenog sektora se radi periodično. Važno je da nikoga ko nema redovno zdravstveno osiguranje država nije izbacila na ulicu i rekla da ne želi da ga liječi, jer nema osiguranja.

Poruka

* GLAS: Kako vidite RS u 2013. godini i šta biste poručili građanima povodom Dana Republike?

DODIK: Glavni izazovi su isključivo ekonomski i biće potrebno angažovati sve snage da bude obezbijeđena stabilnost privrede. Moja poruka je da je Srpska stabilna i da će takva ostati. Uvjeren sam da je ona voljena od ogromnog broja njenih stanovnika, koji nemaju potrebu da brinu za njenu budućnost, jer mi koji je vodimo znamo šta radimo. Srpska i u ovom vremenu sigurno može da se izbori sa svim izazovima. S druge strane, mnogi ljudi koji očekuju od Republike da im riješi sve moraju da se zapitaju šta oni daju. Potrebno nam je više razumijevanja, solidarnosti i humanizma, moramo biti okupljeni i samo na taj način možemo se kretati u pravom smjeru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.