Marko Prelec: Radikalne izmjene Dejtona odvele bi zemlju u opasnost

Direktor za Balkan Međunarodne krizne grupe Marko Prelec u intervjuu "Glasu Srpske" ocijenio je da bi radikalno odstupanje od Dejtona, u procesu ustavnih promjena u BiH, odvelo zemlju u neizvjesnost i opasnost.

- Da bi se to izbjeglo, međunarodna zajednica mora da prizna realnost BiH koja kaže da zemlja mora da ostane cjelovita i decentralizovana. Ne smije se radikalno odstupiti od načela Dejtonskog sporazuma koji je plod kompromisa i konsenzusa svih strana - istakao je Prelec.

Naglasio je da je najgori mogući scenario da razgovori koji su započeti u Butmiru dožive potpuni neuspjeh, jer bi to u zemlji moglo da stvori novu, možda i najveću, postdejtonsku političku i ustavnu krizu.

* GLAS: Međunarodna krizna grupa ponovo je prisutna u BiH. Nedavno je otvorena kancelarija u Sarajevu, koja je zatvorena 2004. godine. Šta to govori?

PRELEC: Situacija je veoma ozbiljna. Prije "butmirskog procesa" imali smo otvoren sukob Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i Vlade RS, zbog posljednjih odluka visokog predstavnika. I od tada je zemlja u uslovima krize. Sastankom u Butmiru se pokušava prevazići ta situacija. Ako butmirski razgovori propadnu onda ćemo se vratiti u tu krizu iz koje je izlaz krajnje neisvjestan. Teško je predvidjeti šta će se tada desiti. Visoki predstavnik Valentin Incko neće povući svoje odluke, niti će od svojih zaključaka odustati Skupština RS i tu se dolazi u veoma tešku poziciju. Međutim, mi smo se u BiH vratili krajem prošle godine. Tada smo procijenili da napetosti rastu i ostaćemo tu dok god se ne postigne politička stabilnost.

* GLAS: Prijedloge iz Butmira o vladi BiH, premijeru i predsjedniku BiH, ukidanju Doma naroda Parlamenta BiH, vlasti Srpske odbacile su kao neprihvatljive. Da li je to razgovor po principu "uzmi ili ostavi"?

PRELEC: Međunarodna zajednica ne bi nikako smjela da koristi taj princip. Mora poštovati dogovor konstitutivnih naroda. Jer sve što se dogovori u Butmiru mora biti izglasano u Parlamentu BiH. Nemoguće je prisiliti političare da urade nešto što oni neće. RS, kao i sve ostale strane u BiH, ima pravo da kaže ne, ali potrebno je da istovremeno svi u zemlji nude više kompromisnih rješenja. RS bi trebala, na primjer, da predloži rješenje kojim bi se regulisala ovlašćenja BiH u procesu integracija u EU.

* GLAS: Da li se u Butmiru modifikuje ili negira Dejton?

PRELEC: Bilo koja promjena Ustava, pa čak i najbanalnija, je promjena dejtonskog Ustava. Nadam se da se ne radi o nekom radikalnom odstupanju od načela Dejtona koji je nastao konsenzusom. Ako bi se radikalno izmijenio Dejton, to bi zemlju odvelo u neizvjesnost i opasne vode.

* GLAS: Šta se u ovom trenutku može konkretno uraditi?

PRELEC: Ako međunarodna zajednica u Butmiru bude  insistirala na sveobuhvatnom rješenju, veoma je teško doći do uspješnog ishoda razgovora. Međutim, moguće je postići dogovor oko nekih bitnih stvari kao što je povećanje broja poslanika u Parlamentu BiH. To nije revolucionarno, ali je korisno. Takođe, mogu se otkloniti odredbe Ustava BiH koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama. Mogu se dogovoriti o nadležnostima BiH u procesu evropskih integracija. Može se riješiti pitanje imovine i da sve to bude postignuto konsenzusom između konstitutivnih naroda i entiteta i BiH. Onda bi zemlja bila na dobrom putu i međunarodna zajednica bi to onda trebala da nagradi.

* GLAS: Imaju li SAD i EU jedinstven stav o stanju u BiH?

PRELEC: SAD i EU se slažu da je cilj BiH bez OHR-a, BiH u EU, ali pitanje je kako do toga doći i tu se razlikuju njihovi pristupi problemima u zemlji. SAD želi ustavnu garanciju da će zemlja funkcionisati i poslije zatvaranja OHR-a.  Takođe, SAD i EU su pokazale snažnu želju da se stvari u BiH pomaknu na bolje i da se uklone strahovi o raspadu zemlje. Do raspada sigurno neće doći. Međunarodna zajednica mora da poštuje realnost ove zemlje, a to je da ona mora biti cjelovita i decentralizovana. Mnogo se vremena gubi oko nemogućih priča, kao što su centralizacija BiH, otcjepljenje RS, sve je to gubitak vremena.

* GLAS: Nastavak butmirskih razgovora je u utorak, 20. oktobra. Imate li informacije šta će se dešavati?

PRELEC:  Imam informacije da će na tom sastanku biti predstavljen precizan paket reformi. Ne zna se je li to zadnja faza ili će biti još sastanaka. Iznenadio bih se ako bi to bio kraj priče. Ako se desi čudo i svi potpišu taj paket preostaje izglasavanje u Parlamentu BiH. Vjerovatnije je da je to početak procesa koji sigurno neće beskonačno trajati. Pokušaće se doći do zaključka prije sljedeće sjednice Savjeta za primjenu mira u BiH, zakazane u novembru.

* GLAS: Zapadni mediji uporno izvještavaju o mogućnosti obnove sukoba u BiH. Šta mislite o tim navodima?

PRELEC: Zemlji ne prijeti rat. Niko se u BiH ne sprema niti želi rat. Međutim, ovi izvještaji i analize nisu zlonamjerne. Razlike su i dalje veoma duboke na relaciji Banja Luka - Sarajevo. Takođe, vidjeli smo šta se sve dešavalo posljednjih dana u Širokom Brijegu, pa poslije toga u Sarajevu. Ako razgovori u Butmiru dožive totalni neuspjeh u zemlji može doći do institucionalnog kolapsa, ali ne i do rata.

Unitarizacija

* GLAS: Vodeći bošnjački političari uporno se zalažu za unitarnu BiH i ukidanje entitetskog glasanja u Parlamentu BiH?

PRELEC: Bošnjaci su isfrustrirani činjenicom da prostom većinom ne mogu da usvajaju zakone u Parlamentu BiH. Takođe, bošnjački političari strahuju od paralize sistema u slučaju da se zatvori OHR. Potrebno je pokazati da to nije tako. Svi u zemlji morali bi da se pomire sa postojanjem mehanizama zaštite ravnopravnosti i konstitutivnosti.

Treći entitet

* GLAS: Da li je realna teza o uvođenju trećeg, hrvatskog entiteta u BiH?

PRELEC: To je moguće ako se sve tri strane o tome dogovore.  Hrvati su zainteresovani za neki oblik autonomije, ali im za do treba saglasnost Bošnjaka. To se sigurno neće desiti u skorije vrijeme. Dejtonska BiH je u ovom trenutku prihvatljiva, nije idealna, mnogo toga se treba poboljšati, ali je prihvatljiva. Rješenje je decentralizovana i cjelovita država.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.