Marko Papić: Normativi koje Zapad uvodi u BiH ne postoje ni u samoj Evropi

Zapad prvenstveno želi da vidi različite etničke i političke grupe u BiH koje se ponašaju kao Evropljani. Međutim, problem je što evropske normativne vrijednosti, koje se primjenjuju na stanovnike BiH, ne postoje čak ni u samoj Evropi.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" analitičar globalne obavještajne agencije "Stratfor" Marko Papić.

* GLAS: Da li je došlo konačno vrijeme za zatvaranje OHR-a ili je ova Kancelarija i dalje neophodna BiH?

PAPIĆ: Postoji strah međunarodne zajednice da bi, ako dođe do zatvaranja OHR-a, došlo do rasparčavanja države ili još gore, ponovnog početka rata. Tako posmatrajući, trebalo bi da znači da je OHR na neki način efikasan u održavanju BiH, međutim to nije tako. OHR je postao beznačajan onda kada nije uspio da se suprotstavi predsjedniku RS Miloradu Dodiku. Zapad bi trebalo da shvati da je OHR korišćen samo kao izgovor da BiH odugovlači sa reformama. Trebalo bi zatvoriti OHR i onda zahtijevati od različitih političkih partija i etničkih grupa da krenu dalje same. To bi sve u BiH učinilo obaveznima da zaista urade nešto. Međutim, problem je ponovo taj što Zapad ne vjeruje da bi iko u BiH mogao da vodi državu, tako da ni podsticaj za zatvaranje OHR-a zapravo ne postoji.

* GLAS: Predstavnici međunarodne zajednice nekoliko puta su ponovili da je sudbina BiH u rukama političkih lidera, ali bez obzira na to, datum zatvaranja OHR-a još uvijek nije poznat?

PAPIĆ: Međunarodna zajednica ne može zatvoriti OHR bez neke vrste konsenzusa sa lokalnim liderima, tako da ta izjava nije iznenađujuća. Očigledan razlog za nametanje OHR-a je ideja da lideri ne mogu sporazumno da vladaju, što nije u potpunosti netačna pretpostavka. Prije Dejtonskog mirovnog sporazuma, u BiH je trajao građanski rat u kojem je izginulo veoma mnogo ljudi. Dakle, OHR je suštinski ukorijenjen u zapadnom uvjerenju da ljudi u BiH nisu u stanju da sami presuđuju. Problem za Zapad je taj što su snage u BiH prilično sposobne da vladaju, ali ta vladavina nije nešto što je prihvatljivo zapadnim prestonicama.

* GLAS: Na šta mislite?

PAPIĆ: Imate politički sporazum između srpskih i hrvatskih partija na primjer. Na funkcionalnom nivou to je primjer efikasne vladavine i efikasne politike. Na normativnom nivou to je veoma problematično za Zapad, koji ne može da shvati da je i poslije 20 godina BiH u nastajanju, etnički očišćena, regionalizovana, sa politički odvojenim entitetima koji nemaju osjećaj za jedinstvenu cjelinu.

Dok se mediji koncentrišu na određene uslove nametnute od strane međunarodne zajednice i kada i kako će biti zatvoren OHR, osnovni problem je u tome što BiH u globalu nije čisto funkcionalno pitanje za Zapad. To je normativno pitanje.

* GLAS: Da li BiH sa OHR-om i visokim predstavnicima može da napreduje i kreće se ka evropskim integracijama?

PAPIĆ: Zatvaranje OHR-a jedan je od uslova za ulazak BiH u EU. Međutim, prije zatvaranja, Zapad prvenstveno želi da vidi različite etničke i političke grupe koje se ponašaju kao Evropljani. To je osnovno pitanje. Međutim, problem je što evropske normativne vrijednosti, koje se primjenjuju na stanovnike BiH, ne postoje čak ni u samoj Evropi. Za njih su te vrijednosti prilično visoke. Švajcarska je kantonalna konfederacija u kojoj kantoni imaju moć nad svim, od oporezivanja do imigracija. Belgija je u procesu političkog samoubistva i možda neće opstati još dugo. Dakle, pitanje nije hoće li uz postojanje OHR-a biti omogućen progres BiH ka evropskim integracijama, već hoće li Evropljani ikada povjerovati da je BiH uopšte u Evropi.

* GLAS: U dokumentima koje je objavio "Vikiliks" od svih političara sa prostora bivše Jugoslavije, najviše dokumenata, čak 79 odnose se na predsjednika RS Milorada Dodika. Zašto?

PAPIĆ: Predsjednik Dodik je interesantan za SAD, jer je predstavljen kao glavni problem napora Zapada da BiH pretvore u "funkcionalnu državu - zemlju sa jakim centrom". To mora da se razumije na način da i dalje postoji određen nivo fascinacije Bosnom i Hercegovinom u zapadnim ministarstvima inostranih poslova, uključujući i SAD.

* GLAS: Na koji način bi ova dokumenta mogla da utiču na dalji razvoj situacije na Balkanu, prvenstveno u BiH?

PAPIĆ: "Stratfor" je od početka tvrdio da "Vikiliks" nije objavio ništa što već nije poznato. "Vikiliks" je iznenađenje samo onima koji nisu bili svjesni problema u inostranoj politici. Za nekoga ko je čak i umjereno svjestan dešavanja u svijetu, ne bi trebalo da ga iznenađuje 98 odsto objavljenog. To znači da postoji svega nekoliko primjera gdje su živi izloženi opasnosti ili u kojima su "procurile" ključne informacije. To je razlog zbog kojeg vlasti SAD ta "curenja" informacija shvataju veoma ozbiljno. Kada je riječ o Balkanu, nije objavljeno ništa što je "Stratforu" nepoznato odranije. Samim tim ni ta dokumenta na razvoj u regionu najvjerovatnije neće imati nikakav uticaj.

* GLAS: Očekujete li da bi u budućnosti na "Vikiliksu" mogla da budu objavljena neka mnogo "bombastičnija" dokumenta?

PAPIĆ: Ne vjerujem. Objavljivanja su koordinisana sa međunarodnim medijskim organizacijama. Sve ono što je zaista "bombastično" već je objavljeno. Prema našem mišljenju, to je uglavnom bilo bezuspješno.

* GLAS: Kako gledate na to da je vlast u RS skoro formirana, uprkos pokušajima Bošnjaka da opstruišu taj proces?

PAPIĆ: "Stratfor" rijetko komentariše unutrašnju politiku i probleme unutar država. Politički, BiH je u većem haosu nego Belgija, a i to nešto govori.

* GLAS: U godini u kojoj skoro sve zemlje svijeta popisuju svoje stanovništvo, u BiH zakon o popisu još uvijek nije usvojen?

PAPIĆ: Očigledno je da je ovo veoma osjetljivo pitanje za BiH i to je razlog zbog kojeg vjerujemo da neće biti riješeno u skorije vrijeme. U slučaju da BiH ostane bez popisa to će značiti da status kvo u zemlji ostaje i dalje.

Terorizam

* GLAS: Koliko po vama stoje ocjene o vezama BiH sa terorizmom?

PAPIĆ: BiH nije više bliska umovima džihadskih organizacija, tako da je i vjerovatnoća da bi trošili svoja sredstva i resurse pokušavajući da se iz nje izvedu teroristički napadi veoma mala. Kako bilo, postoji mogućnost da BiH postane tranzitna tačka za terorizam, posebno uzevši u obzir činjenicu da putovanje između BiH i Evrope postaje "opuštenije". Osim toga, u državi i dalje postoji i velika količina malokalibarskog oružja i eksploziva, koji bi mogli da budu korisni grupama koje namjeravaju da izvedu napade u "Mumbai stilu" na "meke mete" u Evropi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.