Latal:Svaka igra sa šibicama na Balkanu opasna

Napad na premijera Srbije u Potočarima je podsjećanje da je svaka igra sa šibicama na Balkanu opasna, ocjenio je politički analitičar iz Sarajeva Srećko Latal.

On je dodao da potonji pomirljiviji tonovi i diplomatski napori, uključujcuhi posjetu Predsjedništva BiH Beogradu i oprezan i kritički stav Aleksandra Vučića prema inicijativi za referendum u RS, predstavljaju pozitivan pomak.

"Obilježavanje 20. godišnjice pada Srebrenice je jasan primjer mogućih posljedica opasnih lokalnih, regionalnih i globalnih igara. Razni BiH, srpski, ali i zapadni i ruski lideri i mediji su pokušali da iskoriste taj događaj svako za svoje ciljeve", rekao je Latal za Tanjug.

Napad na Vučića u Srebrenici nas je sve podsjetio da je Balkan još previše nestabilan i da je svaka igra šibicama u takvom okruženju jako opasna, dodao je on.

"Čini mi se da je ovaj incident barem privremeno 'razbudio' domaće lidere u regionu i pomirljiviji tonovi i diplomatski napori koji su uslijedili, uključujući kritični stav Vučića prema referendumskoj inicijativi Milorada Dodika i posjetu BiH Predsedništva Beogradu, sigurno predstavljaju jedan pozitivan pomak za koji se nadam da će se nastaviti i dalje konkretizovati", rekao je on.

Latal kaže da nekoliko vrlo ozbiljnih incidenata koji su se desili na Balkanu u proteklih par godina, od nasilnih protesta u BiH u 2014, do oružanog sukoba u Makedoniji u maju ove godine, postepeno zaoštravanje ekonomske i socijalne situcije, kao i radikalizacija političkih pozicija u većini balkanskih država u posljednje vrijeme, predstavljaju značajnu pretnju bezbednosnoj situaciji u ovom regionu.

"Sa druge strane, čak i nakon svih ovih incidenata, bezbjedonosna situacija na Balkanu nije puno gora, ako nije ni malo bolja u odnosu na neke druge, razvijenije zapadne zemlje", ocjenjuje Latal, inače direktor analitičke organizacije SOS i urednik BIRN-a za BiH.

Prema njegovom mišljenju, veliki dio tih bezbjedonosnih pretnji je prevashodno izazvan refleksijama globalnih dešavanja, kao što su zategnuti odnosi između Zapada i Rusije, povećanja broja migranata sa juga Balkana, nastavak sukoba na Bliskom istoku i sveprisutna pretnja globalnog terorizma.

Dio odgovornosti za ovakvu bezbjednosnu situaciju snose, međutim, i lokalni političari, dio nevladinog sektora, ali i mediji u regionu, kaže Latal.

Oni, prema njegovim riječima, nastavljaju da barem povremeno politizuju skupove i slična obilježavanja događaja iz prošlosti i koriste populističku i nacionalističku retoriku kako bi osvojili po koji poen kod svoje publike, ili eventualno skrenuli pažnju domaće javnosti sa sve gore ekonomske i socijalne situacije u kojoj se sve ove zemlje nalaze.

Upitan koliko je za očuvanje bezbjednosti Zapadnog Balkana značajna evropska perspektiva zemalja na tom prostoru, Latal ističe da eventualno članstvo u EU samo po sebi ne sme biti cilj, već samo sredstvo da zemlje na Balkanu uspostave bolje uslove života za svoje građane.

"Evropska perspektiva je vrlo bitan dio ekonomske i socijalne, pa samim tim i političke i sigurnosne stabilnosti u regionu", ocjenjuje on, dodajući da su se stvari u proteklim godinama malo pobrkale i da ih treba staviti na svoje mjesto.

"Reforme koje se traže od budućih zemalja članica su neophodne, ne zbog EU, već zbog nas, kako bi poboljšale uslove života i rada. Te reforme treba prilagoditi EU standardima ali isto tako i regionalnim i lokalnim uslovima" , ističe Latal.

Prema njegovim riječima, jačanje regionalne saradnje, posebno u predpristupnom procesu, može umnogome olakšati posao svim balkanskim zemljama, ubrzati taj proces i ono što je najvažnije pomoći jačanju povjerenja i dobrosusedskih odnosa koji su uvijek bili dio tradicije na ovim prostorima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.