Kroz ANP oživljavaju reformu policije

Banjaluka - U Godišnjem nacionalnom programu (ANP) za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO-u, na čijem usvajanju insistira političko Sarajevo, krije se nekoliko veoma ozbiljnih zamki za Republiku Srpsku među kojima je svakako najznačajnija ona koji govori o reformi policije.

“U sklopu prve faze reforme policije postignut je značajan napredak”, prva je rečenica u dijelu ANP-a pod naslovom Reforma policije, što sagovornici našeg lista tumače kao tihu prijetnju i najavu ponovnog pokretanja tog pitanja o kojem su se prije više od decenije lomila koplja na relaciji Banjaluka - Sarajevo.

Lider Ujedinjene Srpske i šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Nenad Stevandić kaže da je jasno da oni koji su podržavali tzv. Martensov plan za reformu policije, čiji je krajnji cilj bio da Republika Srpska ostane bez svoje policije, još nisu prežalili poraz koji su doživjeli.

- To je jedan od propalih planova međunarodne zajednice, koja je željela da Srpskoj otme policiju kroz nove policijske regije. Mi smo to prozreli i uspjeli da se odupremo i od tada nije bilo ozbiljnih pokušaja da to pitanje ponovo bude pokrenuto. To je za Srbe bio hladan tuš koji nas je razbistrio i od tada smo postajali sve jači da ne dozvolimo takve zamke. Dakle, oni mogu da planiraju, a naše je da te planove prozremo i odupremo im se.

Prema njegovim riječima, formulacija iz ANP-a koja govori o prvoj fazi reforme policije samo pokazuje da neki računaju da nisu završili posao.

- Oni žele da idu dalje od onoga gdje su stali i gdje smo ih zaustavili. Najbolji odgovor je dao Dodik kada je rekao da “ako oni nastave tako, mi ćemo se vratiti na izvorni Dejton” - kaže Stevandić.

Bivši ministar unutrašnjih poslova RS i priznati ekspert iz oblasti bezbjednosnih nauka Dragomir Jovičić kaže da je očigledno da neko ima namjeru da ponovo reformiše policiju i da je još više centralizuje, iako je, kako kaže, i ovo do sada urađeno loše, nakaradno i protivustavno.

- Trenutna organizacija policije u BiH nije u skladu sa važećim Ustavom BiH. To što se to pitanje sada ubacuje u ANP predstavlja novi pritisak za centralizaciju, iako je evidentno da to u praksi ne daje rezultate. Kao profesionalac mogao bih da razumijem sve to što se radi, da to daje rezultate, ali umjesto rezultata samo se poskupljuje i komplikuje bezbjednosni aparat - kaže Jovičić, koji je i potpredsjednik DNS-a.

Prema njegovim riječima, policija mora da bude organizovana u skladu sa teritorijalnom podjelom države jer je tako u 99 odsto država, a u BiH neko želi da to napravi drugačije.

- BiH trenutno ima 22.000 policijskih službenika, a prije rata je imala 6.000. Nikada nismo imali skuplju bezbjednost, a nikada nismo bili manje bezbjedni. To je zato što je organizacija policije motivisana političkim, a ne bezbjednosnim interesima - kaže Jovičić.

Vrhovni sud BiH

Posebno poglavlje u ANP-u zauzima i sektor pravde, za koji se kaže da je jedna od pet strateških oblasti, te da su dugoročni prioritet jačanje i održavanje nezavisnosti, odgovornosti, efikasnosti, profesionalnosti i usklađenosti pravosudnog sistema koji osigurava vladavinu prava u BiH.

Ipak, u oko upada stavka koja precizno kaže da je među očekivanim rezultatima i “osnivanje samostalnog žalbenog suda BiH”, što u stvari nije ništa drugo nego najava formiranja Vrhovnog suda BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.