Krajišnik: Srpska strana bila za mirno rješenje u BiH

Hag - Nekadašnji predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik izjavio je danas u nastavku svjedočenja na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću da je srpska strana bila za mirno rješenje u BiH.

Krajišnik je rekao da je Karadžić govorom pred Skupštinom BiH sredinom 1991. godine težio da se izbjegne rat.

"Način na koji se rješavalo pitanje BiH nije bio ispravan i nije se moglo doći do rješenja", dodao je Krajišnik.

On je rekao da je barikade koje su 1. marta 1992. podignute u Sarajevu prouzrokovalo ubistvo jednog svata, oca mladoženje, što je izazvalo spontani revolt srpskog naroda.

Karadžić i Krajišnik složili su se da je Kutiljerov plan bio najveća šansa za BiH.

"Nije postojao nijedan razlog da počne rat. Ako uporedimo rješenje od 17. marta 1992. i Dejtonski sporazum od 1995. godine male su razlike. Muslimanska strana je možda manje dobila Dejtonskim sporazumom, nego da su bili provedeni Kutiljerovi principi", rekao je Krajišnik.

Kutiljerov plan su 18. marta 1992. potpisali Alija Izetbegović, Mate Boban i Karadžić. Poslije sastanka sa američkim ambasadorom u Jugoslaviji Vorenom Cimermanom, Izetbegović je, deset dana kasnije, odbacio taj plan.

Krajišnik je posvjedočio da su srpske vlasti reagovale na svaku informaciju o eventualnim počinjenim zločinima kako bi odgovorni bili kažnjeni.

"Tvrdim da su na svaku informaciju koja bi mogla da inklinira da bi mogla biti tačna, reagovali ministarstva pravde i unutrašnjih poslova i vojska kako bi se kaznili počinici", rekao je Krajišnik.

On ističe da su na svakom sastanku kojem je prisustvovao davana takva ili slična uputstva.

Govoreći o sukobima u Bijeljini, Krajišnik je posvjedočio da je do njih došlo nakon incidenta koje su prouzrokovale militantne muslimanske grupe, nakon čega je Željko Ražnatović Arkan došao u ovaj grad.

"Pogrešan je zaključak da je srpska strana tada preuzela vlast, jer je ona tada već imala vlast u Bijeljini", ukazao je Krajišnik.

On je naveo da su Arkan i njegova Srpska dobrovoljačka garda došli u Bijeljinu na "lokalni poziv", te da ih niko nije pozvao iz vlasti Republike Srpske.

"Arkan je došao u Bijeljinu na osnovu lokalnog poziva kada su borbe već bile završene ili negdje pri završetku", rekao je Krajišnik i dodao da je Biljana Plavšić 31. marta 1992. godine otputovala u Bijeljinu u svojstvu člana Predsjedništva BiH, a ne kao predstavnik Republike Srpske.

Prema njegovim riječima, Arkan nije bio u BiH pred kraj rata, već su se određene paravojne formacije predstavljale kao "crvene beretke" i davale sliku da je on prisutan.

Tokom ispitivanja o srebreničkom dijelu optužnice, Krajišnik je potvrdio da se sredinom jula 1995. godine često sastajao sa Karadžićem i da nijednom prilikom tema nije bila Srebrenica.

Krajišnik je rekao da je od predstavnika međunarodne zajednice čuo da su srpske snage ušle u Srebrenicu i da ima puno izbjeglica, ali da niko nije spominjao zločine.

Bivši predsjednik Republike Srpske je tokom današnjeg ispitivanja Krajišnika osporavao navode iz optužnice prema kojima je postojao "udruženi zločinački poduhvat sa ciljem da se protjera muslimansko i hrvatsko stanovništvo sa područja BiH na koje su Srbi polagali pravo".

Krajišnikovo svjedočenje se nastavlja sutra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.