Konstantin Šuvalov: Gubitak političkog dijaloga opasan za BiH

Ambasador Ruske Federacije u BiH Konstantin Šuvalov, koji za nekoliko sedmica odlazi iz BiH, izjavio je u intervjuu za "Glas Srpske" da je zadatak međunarodne zajednice da obezbijedi prenos nadležnosti nad upravljanjem zemljom na demokratske organe vlasti.

- Kada sam došao u zemlju svi domaći politički lideri su govorili da povratak ka sukobu nije moguć. Sada, nažalost, čak se čuje mogućnost prelaska od političke diskusije ka rješavanju političkih problema putem izvođenja ljudi na ulicu. To je zaista opasna perspektiva - istakao je Šuvalov.

* GLAS: Izjavili ste da međunarodna zajednica u procesu integracija zaboravlja na demokratiju u BiH?

ŠUVALOV: Savremena demokratija je komplikovana definicija, ali ta definicija ne smije da se komplikuje do tog stepena kada bi se zaboravio njen izvorni smisao. Izvorni smisao demokratije je vlast naroda. Naravno, sa takvim razumijevanjem pojma demokratije teško je uklopiti ostatke spoljnog upravljanja vašom zemljom. Mi smo uvijek smatrali i dalje smatramo da je zadatak međunarodne zajednice da obezbijedi prenos nadležnosti nad upravljanjem zemljom na demokratske organe vlasti. Posljednjih godina ovaj proces se usporio i o tome prestaje da se razgovara. Mjesto tog cilja u dokumentima međunarodne zajednice i u izjavama međunarodne zajednice zauzimaju apeli za ubrzavanje pristupanja BiH u različite integracione strukture. Ja ne suprotstavljam ta dva zadatka jedan drugom, ali ta činjenica da o prvom zadatku se zaboravlja to i daje mi osnov za ono što sam rekao u parlamentu.

* GLAS: Kao član UO Savjeta za primjenu mira jedini ste bili protiv odluke visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da poništi Zaključke NSRS o efektima prenesenih nadležnosti sa RS na BiH. Vaš komentar?

ŠUVALOV: To sam prokomentarisao odmah nakon što je visoki predstavnik donio takvu odluku. Tu odluku smatramo pogrešnom i kao korak unazad. Smatramo da primjena vanrednog instrumenta u današnjem trenutku stvara samo iluziju kretanja naprijed.

* GLAS: Kako gledate na to da su u BiH još prisutni OHR i "bonska ovlašćenja" gotovo 14 godina poslije rata?

ŠUVALOV: Stav Rusije po ovom pitanju je dosljedan i sasvim jasan. Rusija se dosljedno zalaže za što skoriju tranziciju Kancelarije visokog predstavnika u BiH u misiju specijalnog predstavnika Evropske unije.

* GLAS: Kako gledate na otvoreno pitanje ustavnih promjena u BiH, pošto postoje zahtjevi za pojačano učešće u ovom procesu međunarodne zajednice, a postoje i stavovi da ovaj proces treba da bude prenesen na lokalne političare?

ŠUVALOV: Demokratske ustave narodi samostalno izrađuju. BiH je savremena evropska država. Za mene je sasvim očigledno da dogovor o njenom budućem državnom uređenju treba da postignu predstavnici njenih naroda. U tome je glavni garant pouzdanosti takvog ustava. Ako će ustav za BiH ponovo biti napisan od strane stranaca, gdje je onda garant toga da za nekoliko godina stanovništvo vaše zemlje neće reći da takav ustav njima ne odgovara. Osim toga, BiH je multietnička država i naravno da stabilan i pouzdan ustav treba da bude rezultat dogovora i tri konstitutivna naroda. Samo to će obezbijediti ravnopravnost tri konstitutivna naroda, a bez te ravnopravnosti sama državnost vaše zemlje neće biti pouzdana.

* GLAS: Kako komentarišete stavove sarajevskih političara da Republika Srpska koči evropski put BiH?

ŠUVALOV: Ne slažem sa sa takvim stavovima. Ako neko to govori onda to treba da i dokaže.

* GLAS: Možete li uporediti situaciju kada ste došli u BiH sa današnjom, kada odlazite iz nje?

ŠUVALOV: Situacija se promijenila, posebno u onome što se tiče djelatnosti međunarodne zajednice. Kada sam došao u BiH, ovdje se praktikovala čvrsta kontrola od strane međunarodne zajednice za time što se dešava ovdje i međunarodna zajednica je bila direktno umiješana u procese donošenja svih odluka u zemlji, dok su se sada metode rada međunarodnih predstavnika značajno promijenile. Naravno, i sada ima određenih recidiva za primjenom "bonskih ovlašćenja" u nekim slučajevima, ali u cjelini uloga međunarodne zajednice i visokog predstavnika u BiH se vidljivo promijenila. Promjena ima i na unutrašnjem planu. Ja, nažalost, ne mogu da kažem da je BiH mnogo napredovala u smislu uzajamnog razumijevanja između političkih stranaka i konstitutivnih naroda. Ne mogu da kažem da ima više povjerenja, ali ipak za ove godine vrlo mnogo je urađeno. Naime, potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruženju sa EU, usvojeno je više zakona za implementaciju obaveza iz ovog sporazuma. Više puta se pokušavalo, nažalost ne uvijek uspješno, da se vodi dijalog između političkih stranaka po najbitnijim pitanjima. Ako će se pogledati na vašu zemlju, objektivno i bez emocija, onda treba da se prizna to da globalna kriza koja se održava sada na čitav svijet ne održava se na BiH na teži način nego na ostale evropske zemlje. Ali, postoji neki momenti koji, ipak, mene zabrinjavaju. Kada sam došao u zemlju svi domaći politički lideri su govorili da povratak ka sukobu nije moguć. Sada, nažalost, čak se čuje mogućnost prelaska od političke diskusije ka rješavanju političkih problema putem izvođenja ljudi na ulicu. To je zaista opasna perspektiva.

Dogovor

* GLAS: Vjerujete li u "prudski proces" i mogućnost domaćeg političkog dogovora bez pritisaka spolja?

ŠUVALOV: Ne smatram da je takav dogovor lako postići, ali ne vidim alternativu postizanju takvog dogovora. BiH je nezavisna država i to treba da se odražava na svemu što se dešava u zemlji. U protivnom, razgovori o evropskoj perspektivi BiH gube svaki smisao. Nezavisnost zemlje podrazumijeva ne samo status, koji je priznat spoljnim svijetom ali to podrazumijeva čak i u višem stepenu njenu suverenost sa kojom se ne uklapaju elementi spoljnog upravljanja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.