Komšić i Džaferović potpuno ignorisali stav Srpske

Vedrana Kulaga Simić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Komšić i Džaferović potpuno ignorisali stav Srpske

BANjALUKA - Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovo je posegnuo za mehanizmom zaštite vitalnog entitetskog interesa jer u tri slučaja za koja su glasala druga dva člana Predsjedništva nisu ispoštovani do kraja ni zaključci te institucije, a ignorisani su i zvanični stavovi Republike Srpske.

Potvrđeno je to u petak “Glasu Srpske” u Dodikovom kabinetu, nakon što je saopšteno da je u Narodnu skupštinu Republike Srpske uputio izjave bošnjačkog člana Predsjedništva Šefika Džaferovića i hrvatskog Željka Komšića zbog kojih se odlučio na taj potez.

Zaštita vitalnog entitetskog interesa odnosi se na izjavu o proglašenju Odluke o odobravanju zaključivanja Memoranduma o saradnji između Ministarstva bezbjednosti BiH i Ministarstva unutrašnje bezbjednosti SAD o saradnji u vezi sa upotrebom putničkih informacija, izjavu o proglašenju Odluke o odobravanju zaključivanja Sporazuma o učešću BiH u programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA) u 2021. godini, te zbog izjave o proglašenju Odluke o odobravanju zaključivanja Ugovora o pristupanju BiH Međunarodnom istraživanju razvoja čitalačke pismenosti PIRLS u 2021. godini.

Dodikov savjetnik za ustavno-pravna pitanja Dragoljub Reljić istakao je za “Glas Srpske” da je u prvom slučaju riječ o aktu koji je u proceduri od 2018. godine i za koji su zatražena brojna mišljenja nadležnih institucija. MUP RS je imao primjedbi, Ministarstvo bezbjednosti BiH je trebalo da se izjasni o tome, a Reljić je podsjetio da je čak i Predsjedništvo BiH u maju ove godine usvojilo zaključak kojim je zaduženo to ministarstvo da obavi razgovore sa svim relevantnim subjektima iz te oblasti i dostavi epilog.

- Razgovori su počeli i rekli smo da to ne stavljamo na dnevni red dok ne dobijemo informaciju iz Ministarstva bezbjednosti. Namjerno su stavili na dnevni red, a kasnije i preglasali srpskog člana, zbog čega je i pokrenut vitalni interes. Sve se moglo dogovoriti da je bilo sluha, ne samo o ovom, već i ostalim pitanjima, ali nije ga bilo - rekao je Reljić.

Slična situacija je i kada je riječ o PISA i PIRLS.

- Sporazum je napravljen bez mišljenja Republike Srpske, a obrazovanje je u nadležnosti entiteta. Vlada RS je donijela zaključak i rješenje u kojem se navodi da Srpska želi da učestvuje u tim aktivnostima, ali da u tome bude prepoznata kada dođu rezultati jer je nadležna za obrazovanje. Na osnovu tog zaključka je u maju Predsjedništvo BiH donijelo zaključak kojim je zaduženo Ministarstvo civilnih poslova BiH i Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH da se izjasne o zaključcima Vlade RS, pa bi onda to razmatrali. Ni tu druga dva člana Predsjedništva BiH nisu htjeli da sačekaju da pristignu sva zatražena mišljenja, posljedica toga je stigla u vidu preglasavanja i član iz Srpske je morao da reaguje. Ovo je bio jedini izlaz - kazao je Reljić.

Da su sačekane sve zatražene informacije, smatra, možda ne bi bilo ni potrebe da se pokreće ovaj mehanizam zaštite.

- Nismo protiv testiranja učenika, već sasvim suprotno, ali se mora znati ko je nadležan. Ako je u pitanju Srpska, moraju biti vidljivi rezultati za nju. To nije samo kod nas. Imate PISA i posebne rezultate za Moskvu, zatim za Baku, tako da, kada neko želi da posebno nešto izdvoji, to može - rekao je Reljić i dodao da je o ovim pitanjima razgovarano i sa predstavnicima međunarodnog faktora u BiH.

Institucije Republike Srpske su, dodao je, svoj stav o svim ovim pitanjima jasno i čitko napisale, pobrojale primjedbe koje nisu bez osnova.

- Niko nije napisao, na primjer MUP kada je riječ o pitanju bezbjednosti i saradnje sa SAD, da to ne želi. Piše da je to u našem interesu i da nam može pomoći u borbi protiv terorizma, ali mora da se zna ko je za šta nadležan - kazao je Reljić i zaključio da su tvrdnje iz FBiH o namjernom i bezrazložnom potezu Srpske neutemeljene. 

Pravila

Nova sjednica Narodne skupštine RS bi, prema propisima, trebalo da bude održana u roku od deset dana. Ako u tom roku, od dana prosljeđivanja izjave, Narodna skupština dvotrećinskom većinom potvrdi izjavu, osporeni akti ne stupaju na snagu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.