Foto: Komisija za finansije i budžet: Usvojene izmjene zakona o platama u pravosudnim institucijama
SARAJEVO - Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila je danas Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o platama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH, kojim se uređuje isplata naknada sudijama i tužiocima.
Komisija je danas ovaj zakonski prijedlog, čiji je predlagač je Savjet ministara, usvojila u drugoj komisijskoj fazi.
Predsjedavajući Komisije za finansije i budžet Predrag Kožul (HDZ) rekao je da u amandmanskoj fazi nije uložen nijedan amandman na ovaj prijedlog.
U prijedlogu je navedeno da se zabranjuje diskriminacija po pitanju naknada zaposlenih u sudskim i tužilačkim institucijama BiH.
Izmjenama i dopunama predloženo je da sudije i tužioci imaju pravo na troškove smještaja i naknadu za odvojeni život, da predsjednik Suda BiH i glavni tužilac imaju pravo na troškove smještaja u visini propisanoj Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH, a sudije i tužioci u visini predviđenoj za ostale rukovodeće državne službenike.
Prijedlogom je predviđeno da bude regulisana i naknada sudijama i tužiocima za odvojeni život, kao i naknada za ishranu i troškove prevoza.
Iz Ministarstva pravde u Savjetu ministara kratko su pojasnili da se Prijedlog odnosi na tri odluke Ustavnog suda BiH, prema kojima su zaposlenim u sudskim i tužilačkim institucijama isplaćeni veliki iznosi na ime ovih naknada.
Oni su rekli da ta lica ova prava ostvaruju od 2016, te da su u toj godini po sudskim odlukama isplaćena tri miliona KM na ime neisplaćenih naknada.
- Ono što iz budžeta na godišnjem nivou treba izdvojiti je minimalno u odnosu na ono što iziskuje ne usvajanje ovih izmjena i dopuna. Ima lica koja pokreću sudske postupke kada pođu penziju i zato mislim da je svrsishodno da ovaj prijedlog bude usvojen u ovom tekstu kakav je predložen - naveli su iz Ministarstva.
Komisija je usvojila izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi "Pravna zaštita u postupcima javnih nabavki pred Kancelarijom za razmatranje žalbi BiH".
U izvještaju je, između ostalog, navedeno da Kancelarija ne vrši analizu blagovremenosti donošenja svojih odluka u rješavanju žalbi u postupcima javnih nabavki.
Kancelarija je riješila oko 197 žalbi primljenih u 2017. i 2018. godini u postupcima javnih nabavki, što predstavlja svega oko tri odsto od ukupnog broja žalbi i što nije dovoljno, ističe se u izvještaju.
U izvještaju je navedeno i da je u 2018. godini primijećen porast broja žalbi riješenih u roku od 30 dana, u odnosu na godinu ranije.
Iz Kancelarije za razmatranje žalbi su naglasili da problem predstavlja i nedostatak zaposlenih u Kancelariji, te da zbog troškova naknade prevoza zaposlenim ne mogu redovno održavati sjednice.
Član Komisije Mirjana Marinković Lepić (Naša stranka) zatražila je da Kancelarija za reviziju institucija BiH, koja je i podnosilac izvještaja, odredi rok za sprovođenje preporuka datih Kancelariji za razmatranje žalbi.
- Predlažem taj zaključak, da Kancelarija za reviziju odredi neki rok, pa da vidimo koliko će do tog roka biti sprovedeno preporuka - rekla je Lepićeva.
Predrag Kožul istakao je da je Kancelarija najopterećenija u Mostaru.
- Najveći broj kašnjenja je u Mostaru, to pokazuje i izvještaj i treba to izbalansirati - rekao je Kožul i podržao zaključak Lepićeve.
Članovi Komisije usvojili su danas i izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi "Bezbjednost proizvoda i integracije u tržište EU", uz zaključak da Savjet ministara u roku od tri mjeseca izvijesti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH o preduzetim aktivnostima na realizovanju preporuke iz izvještaja.
Lepićeva je rekla da je suludo da je većina propisa o bezbjednosti hrane datira još iz bivše Jugoslavije.
Članovi Komisije jednoglasno su prihvatili izvještaj o izvršenoj reviziji učinka o temi "Praćenje realizacije preporuka revizije učinka".
U izvještaju je predstavljen izvještaj revizije učinka o temi "Efikasnost sistema deminiranja u BiH", te ukupna realizacija preporuka revizije učinka iz izvještaja o temi "Transparentnost rada institucija BiH", gdje je navedeno da je samo jedna preporuka u potpunosti realizovana, te da je za većinu procijenjeno da su realizovane djelimično.
Podršku članova Komisije dobio je i Konsolidovani izvještaj o sistemu finansijskog upravljanja i kontrole u institucijama BiH za 2019. godinu, kao i Godišnji konsolidovani izvještaj interne revizije za 2019.
Podnosilac oba izvještaja je Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.