Kojić: Važno institucionalno kreiranje kulture pamćenja

Glas Srpske
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Kojić: Važno institucionalno kreiranje kulture pamćenja

Banjaluka - Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica Milorad Kojić izjavio je da se, bez institucionalnog kreiranja kulture pamćenja, otvara mogućnost drugima da, plasiranjem jednostranog viđenja dešavanja u proteklom ratu, ispišu stranice istorije na kojima neće biti mjesta za srpske žrtve.

Kojić kaže da Centar koristi svaku priliku da javnosti predoči ono do čega je u svom radu došao i tako razobliči duboko ukorijenjeno mišljenje o događajima devedestih godina prošlog vijeka na području bivše Jugoslavije, koje Srbe, kao narod, stavlja u rang sa najvećim zločincima u svjetskoj istoriji.


Obraćajući se na Memorijalnoj akademiji "Iz sjećanja po očima" u Banjaluci, Kojić je istakao da se, nažalost, olako prelazi preko toga da su Srbi u Drugom svjetskom ratu platili visoku cijenu otpora fašizmu - milion ljudi je stradalo, a brojna ognjišta zauvijek ugašena.

On je naglasio da su u posljednjem ratu brojke, takođe, neumoljive i upozoravaju da kompleksne odnose na Balkanu nije moguće sagledati samo kroz nastojanje da se jednom narodu ispostave svi računi za strašne devedesete godine prošlog vijeka.

"Ako se zna da je 400.000 Srba protjerano iz Hrvatske, 200.000 sa Kosmeta, 150.000 iz sadašnjeg federalnog Sarajeva, 120.000 iz zapadno-krajiških opština, da smo preživjeli i agresiju najmoćnijeg vojnog saveza u istoriji ljudske civilizacije, da je na najmonstruoznije načine ubijeno na desetine hiljada Srba, nije teško zaključiti da se o ovom posljednjem ratu ne može govoriti na način kako nam to poručuju, ne samo haške, nego i presude pravosudnih institucija na nivou BiH", poručio je Kojić.

On je naveo da istina o uzrocima i karakteru proteklog rata u BiH, žrtvama, o prećutanim zločinima nad Srbima, nije samo značajna da bi se shvatila prošlost, nego da je presudna i za budućnost, ali i za izgradnju povjerenja među narodima, suživotu i miru, koji ne smije imati alternativu.

Kojić je dodao da su zato, bez ikakve namjere da se ospori bilo čija žrtva i stradanje u proteklom ratu, odlučili da večerašnjom multimedijalnom prezentacijom poruče da nisu i neće biti zaboravljene srpske žrtve i da, nažalost, ima na stotine svjedočenja onih koji su preživjeli razne oblike torture, na hiljade mrtvih, prognanih i ojađenih kojima se duguje istina.

"Iskreno i ozbiljno treba raditi na tome da generacijama koje dolaze ne ostavimo u nasljeđe teško breme krivice, a još manje imamo pravo na to da zaboravimo stradanje srpskih civila po brojnim logorima u BiH, odsječene glave zarobljenih srpskih boraca na Ozrenu, masovne egzoduse, oskrnavljene leševe, stradanje malog Slobodana iz Zvornika, dvogodišnje Danke iz Jošanice, djevojčice Mirjane, banjalučkih zvjezdica i druge djece, čija smrt nas posebno obavezuje da spominjemo i pamtimo", istakao je Kojić.

On je naglasio da se ratovi, pogotovo posljednji, ne mogu posmatrati jednostrano i pojednostavljeno, kako je bilo dvije decenije unazad, te da svaki zločin mora biti kažnjen, jer jedino na taj način BiH može krenuti putem pomirenja i zajedničkog života.

Akademija se održava u okviru trodnevne manifestacije "Dani sjećanja", posvećen svim srpskim žrtvama 20. vijeka, sa posebnim osvrtom na posljednji rat.

Akademiju organizuje Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica pod pokriviteljstvom predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.